Pogledi Europske unije prema budućnosti Bosne i Hercegovine
Na poziv banjalučkog biskupa Franje Komarice potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković sudjelovao je na međunarodnom studijskom danu »Dvadeset godina od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske«
Na konferenciji su uz zastupnika Plenkovića sudjelovali nadbiskup vrhbosanski Vinko Puljić, biskup banjalučki Franjo Komarica, dopredsjednik Republike Srpske Josip Jerković, bivši hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miro Jović, direktor Europske akademije Miljenko Aničić te brojni profesori i drugi uzvanici.
Zahvalivši se nadbiskupu Puljiću i biskupu Komarici na svemu što su učinili za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, Plenković je istaknuo da je smanjenje broja Hrvata u BiH za više od 210.000 ljudi prema popisu u posljednjih 25 godina izuzetno zabrinjavajuće, a realan je broj još i manji. Osobito u Republici Srpskoj, gdje su skoro nestali. Takva je situacija neprihvatljiva i predstavlja trajnu brigu i zadaću za hrvatske institucije i zastupnike.
Poručio je da je za budućnost BiH i položaj hrvatskog naroda ključan europski put i gospodarski razvoj zemlje, kao i potpuno poštivanje jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda. Novim pristupom EU-a i uredotočenjem na reformsku agendu Bosni i Hecegovini pruža se šansa da ubrza svoj europski put i svojim građanima osigura bolji standard. Pritom je politički aktivizam hrvatskog člana Predsjedništva i njegova aktualnog predsjedatelja dr. Dragana Čovića usmjeren na reforme te djeluje kao integrirajuća sastavnica zemlje i svojevrstan motor europskog procesa.
Plenković smatra da ovogodišnja 20. obljetnica daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma treba biti poticaj da se jasnije definira put BiH od Daytona do Bruxellesa te pronađe kvalitetnije rješenje za njezin moderni ustavni ustroj. Podsjetio je na to da su prilikom usvajanja Rezolucije EP-a o napretku BiH hrvatski zastupnici vodili računa o ostvarivanju prava Hrvata, posebno kada je riječ o ustavnoj reformi BiH koja treba uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimne predstavljenosti. Dodao je da umjesto separatističkih i centralističkih tendencija u BiH prioritet treba biti pronalazak sofisticiranog rješenja koje će omogućiti da sva tri naroda u potpunosti ostvare svoje interese. Pritom će veliku potpornu ulogu u europskim procesima BiH odigrati Hrvatska kao nova članica Europske unije.
Plenković je napomenuo da se svi akteri u BiH trebaju usredotočiti na provođenje reformske agende te stvaranje stabilnijega pravnog i poslovnog okruženja, predvidljivog poreznog okvira, veće transparentnosti i odlučne borbe protiv korupcije. U tom je smislu pisano obvezivanje političkih stranaka i institucija u BiH jamstvo da EU vidi da je reformski put prioritetan. Takav pristup trebao bi omogućiti što skorije podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u Uniji, jer ne smije se dopustiti povijesna nepravda da BiH među zemljama jugoistočne Europe bude zadnji vagon u vlaku za EU.
Radi stabilnosti i procesa pomirbe u susjedstvu, naglasio je Plenković, svaki se signal secesionizma i relativiziranja počinjenih zločina treba snažno osuditi. Podsjetio je na to da je Europski parlament posebnom rezolucijom vrlo jasno i nedvosmisleno osudio genocid koji se dogodio u Srebrenici. Premda trenutak za proširenje Unije nije idealan zbog šireg konteksta, svima je u interesu da BiH ide naprijed i da se poboljša položaj hrvatskog naroda u njoj, što su ujedno trajni ciljevi HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu na kojima Plenković sa svojim kolegama kontinuirano radi.
Plenković je najavio da će se o pitanju povratka protjeranih Hrvata i pripadnika svih drugih naroda u Bosnu i Hercegovinu u Europskom parlamentu razgovarati početkom prosinca prilikom posjeta biskupa Komarice, kojemu će biti domaćin. U prosincu će se – povodom obilježavanja 20. obljetnice Daytonskog sporazuma – u Europskom parlamentu na inicijativu hrvatskih zastupnika također održati konferencija o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine na kojoj će sudjelovati sva tri člana Predsjedništva BiH.