Hrvatska je članstvom u Vijeću Europe vraćena u svoj civilizacijski krug
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u otvorenju konferencije povodom 30 godina članstva Hrvatske u Vijeću Europe i 30 godina od potpisivanja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
"Mi smo nakon Domovinskog rata i agresije velikosrpskog Miloševićevog režima te 1996. nakon niza godina zahtjevnog rada ispunili taj kriterij i na neki način vratili Hrvatsku u njen civilizacijski krug", rekao je Plenković u prigodnom govoru.
Upravo je to članstvo u Vijeću Europe, poručio je, obilježilo važan trenutak u prihvaćanju najviših standarda demokracije.
Čvrsta platforma za izgradnju moderne, otporne i stabilne države
Premijer je kazao da je Hrvatska potpisivanjem Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u svoje temelje ugradila najsuvremenije mehanizme za zaštitu dostojanstva i slobode svakog svojeg građanina.
"A odmak od tri desetljeća najbolje pokazuje da je ta odluka bila čvrsta platforma za izgradnju moderne, otporne i stabilne države te otvorila vrata ostvarenju drugih strateški ciljeva koje smo ostvarili u godinama i desetljećima nakon 1996.", rekao je.
Kao primjere je naveo članstva u NATO-u, Europskoj uniji, europodručju, Schengenskom prostoru, dodavši da je Hrvatska praktički ispunila sve uvjete za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.
Poštovanje visokih standarda potvrda naše odgovornosti prema građanima
Poštovanje visokih standarda poput vladavine prava za Hrvatsku nikada nije bilo tek formalno ispunjavanje obveza, već pitanje naše odgovornosti prema našim sugrađanima, naglasio je Plenković.
Dodao je da Konvencija te presude Europskog suda za ljudska prava i danas usmjeravaju razvoj hrvatskih politika, zakonodavstvo i sudske prakse.
"Naši su propisi danas u najvećoj mjeri usklađeni s europskim pravnim okvirom, a stvarna zaštita prava ovisi o tome kako se zakoni provode u praksi. Upravo je zato praksa Suda ona koja treba biti široko dostupna i sustavno proučavana u prvom redu na našim sudovima i unutar pravosudnih tijela", kazao je.
Iako presude kojima se utvrđuju povrede ljudskih prava nisu uvijek povoljne za državu, Vlada ostaje predana zaštiti temeljnih prava i sloboda zajamčenih Konvencijom i hrvatskim ustavom, istaknuo je premijer.
Plenković s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava
Uoči konferencije, premijer Plenković primio je predsjednika Europskog suda za ljudska prava Mattiasa Guyomara.
Rekao je da je u pripremi za taj susret proučio statističke podatke prema kojima je od nešto više od 1500 presuda svega 483 su bile protiv države, što je nazvao razumnim omjerom kakav je kod svih discipliniranih članica Vijeća Europe te ne odudara od prakse drugih zemalja.
Izvor: Hina/Vlada