Krupna odluka za hrvatski sport
U Zagrebu će se sagraditi Nacionalni centar za vodene sportove, koji će imati dva olimpijska bazena i jedan za skokove u vodu te tribinu za 5.000 ljudi, a omogućit će da Zagreb bude domaćin najvećih svjetskih natjecanja
U Zagrebu će se sagraditi Nacionalni centar za vodene sportove, koji će imati dva olimpijska bazena i jedan za skokove u vodu te tribinu za 5.000 ljudi, a omogućit će da Zagreb u budućnosti bude domaćin najvećih svjetskih natjecanja.
Najavio je to predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, pojasnivši da je odluka donesena na Vladinu inicijativu i u dogovoru s Hrvatskim plivačkim savezom i Hrvatskim vaterpolo savezom.
Istaknuvši da je vaterpolo najtrofejniji hrvatski kolektivni sport od samostalnosti dodao je da će centar predstavljati i priznanje svemu onome što su vodeni sportovi učinili za promociju Hrvatske, kao i stvoriti preduvjete za treniranje novim, mladim generacijama.
Centar će se graditi na području današnjeg Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.
Nastavljamo zaštititi građane i gospodarstvo od poskupljenja energenata
Premijer Plenković osvrnuo se i na nekoliko aktivnosti u proteklome tjednu pa je tako podsjetio da je Vlada u ponedjeljak, na telefonskoj sjednici, nastavila s redovitom tjednom intervencijom u cijene naftnih derivata.
"Nastavljamo s našom politikom koja ima za cilj činiti cijene benzina, dizela i plavog dizela što priuštivijima našim građanima i gospodarstvu kako bismo zaštitili njihov standard i osigurali konkurentnost", poručio je.
Dodao je da će se s tom politikom nastaviti dok god okolnosti na svjetskim tržištima budu ovakve kakve jesu, podsjetivši da Vlada ove redovite odluke donosi sada već osam mjeseci, od početka rata na Bliskom istoku.
U tom se kontekstu osvrnuo i na podatke o inflaciji u listopadu koja je iznosila 4,9 posto, što je 0,2 posto više nego u rujnu.
Premijer je istaknuo da je inflacija ubrzala u cijelom europodručju na razinu od oko 4 posto te dodao da Vlada očekuje smanjivanje inflatornih pritisaka u idućoj godini te stopu inflacije ispod 3 posto.
Kontinuirani rast gospodarstva uz rekordno visoku zaposlenost
Od aktivnosti koje se tiču gospodarstva premijer je izdojio tradicionalno savjetovanje o ekonomskoj politici Hrvatske koje se održava u Opatiji.
Jučer su predsjednik Vlade i ministar financija predstavili glavni smjer te politike za 2027. godinu, a osvrnuli su se i na dosadašnja postignuća.
Tako su naglasili da BDP u Hrvatskoj kontinuirano raste već 22 kvartala zaredom, uz rekordno visoku zaposlenost od milijun i 800 tisuća ljudi te nisku stopu nezaposlenosti.
Podsjetili su i na postignuća u politici hvatanja koraka s razvijenijim članicama Europske unije istaknuvši da je Hrvatska prema kriteriju BDP per capita u zadnjih deset godina sa 61 posto prosjeka razvijenosti došla na 78 posto.
Bilo je riječi i o brojnim aktivnostima vezanim uz post potresnu obnovu, a u kontekstu iskorištenosti europskih sredstava premijer je podsjetio da je ukupan Hrvatska u plusu 22 milijarde eura, kada je riječ o odnosu isplaćenih i uplaćenih sredstava u europski proračun.
"Želimo da prosječna plaća dosegne 1.600 eura neto u 2028. godini, kao što smo naveli u Programu Vlade", poručio je.
Ulaganja u lječilišta i kontinentalni turizam
Krajem prošloga tjedna premijer je posjetio Varaždinsku županiju u kojoj se realizira niz velikih projekata, poput brze ceste Varaždin - Krapina, obnovljenog Arboretuma Opeka te obnovljene Varaždinske toplice i hotel Minerva.
Varaždinske toplice spoj su zdravstva i turizma, a sličan je projekt samo dan ranije otvoren u Topuskom, gdje je također obnovljeno lječilište i hotel. Podsjetio je i na druge slične projekte koji su realizirani ranije, poput Darovarskih i Stubičkih toplica te u Bjelovaru.
"Radi se o velikim investicijama u kontinentalni turizam, toplice i lječilišta, koje su dio provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", kazao je premijer.
Dan nacionalne sućuti zbog smrti Miše Kovača
Predsjednik Vlade ovom je prigodom još jednom izrazio sućut zbog četvero talijanskih državljana poginulih u helikopterskoj nesreći u Bosni i Hercegovini, kao i zbog smrti nadbiskupa mons. Marina Srakića.
Osvrnuo se i na tužnu vijest o odlasku Miše Kovača, jednog od najvećih hrvatskih glazbenika, zbog čega je Vlada proglasila Dan nacionalne sućuti.
"Još jednom upućujemo sućut njegovoj obitelji i prijateljima uz zahvalnost za sve što je kroz šest desetljeća rada učinio za glazbu i za kulturu u Hrvatskoj", poručio je.
Obljetnica hrvatskog članstva u Vijeću Europe
U povodu 30. obljetnice članstva Hrvatske u Vijeću Europe, danas se održava prigodna konferencija, a u posjetu Zagrebu boravi i predsjednik Europskog suda za ljudska prava Mattias Guyomar, s kojim se premijer sastao jutros u Banskim dvorima.
"Sutra je točno 30 godina od kada smo se vratili u naš civilizacijski krug", poručio je predsjednik Vlade.
Najavio je da će se nakon sjednice Vlade održati dodjela ugovora za projekte u vodnom gospodarstvu vrijedne gotovo 275 milijuna eura te za unaprjeđenje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima romske manjine u Hrvatskoj, vrijedne 4,5 milijuna eura.
Od točaka sa sjednice Vlade izdvojio je paket poreznih zakona kao i odluke o sudjelovanju Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama.