Demokracija, vladavina prava i sigurnost temelji su snažne Europe
Na Svjetskom forumu za demokraciju u Strasbourgu premijer Plenković je istaknuo važnost očuvanja europskih vrijednosti, potpore Ukrajini, jačanja demokratskih institucija i povjerenja građana te suočavanja sa zajedničkim izazovima
Svjetski forum za demokraciju međunarodna je platforma za razmjenu mišljenja o izazovima s kojima se suočavaju demokratska društva te za raspravu o mogućnostima unaprjeđenja demokratskih procesa i jačanja sudjelovanja građana u donošenju odluka. Ovogodišnje izdanje foruma posvećeno je jačanju demokratske sigurnosti u Europi i ulozi demokracija u predviđanju budućih izazova.
Na početku svog obraćanja premijer Plenković istaknuo je kako Palača Europe u Strasbourgu za Hrvatsku i hrvatski narod predstavlja mnogo više od simbola europskog multilateralizma jer Vijeće Europe i Strasbourg simboliziraju povratak Hrvatske u europsku obitelj.
Povratak Hrvatske u europsku obitelj
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća, 6. studenoga 1996., nakon bolnih ratnih stradanja i brutalne agresije, postala članicom Vijeća Europe.
"Za Hrvatsku je članstvo predstavljalo mnogo više od diplomatskog postignuća: bilo je priznanje njezine ustrajnosti, potvrda predanosti zajedničkim europskim vrijednostima i početak puta prema jačanju ljudskih prava, vladavine prava i demokratskih institucija", poručio je.
Trideset godina poslije Hrvatska je članica Europske unije, NATO-a, europodručja i schengenskog prostora te je pred ulaskom u OECD. Iako taj put nije bio ni kratak ni jednostavan, pokazao je važnu istinu - demokratska preobrazba, potkrijepljena političkom voljom i odlučnošću u ispunjavanju visokih standarda, snažan je temelj sigurnosti, otpornosti i napretka, istaknuo je predsjednik Vlade.
Upravo to, dodao je, bila je temeljna ideja osnivanja Vijeća Europe: okupiti europske države oko demokracije, ljudskih prava i vladavine prava te osigurati da prava i slobode svakog pojedinca ostanu u središtu demokratskog poretka.
Naglasio je da poštovanje Europske konvencije o ljudskim pravima i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava za Hrvatsku nisu tek pravne obveze, nego izraz zajedničke europske odgovornosti. Pritom je istaknuo kako se položaj Hrvatske unutar te organizacije tijekom godina promijenio - od države koja je nastojala uskladiti svoje zakonodavstvo i praksu s europskim standardima i konvencijskim sustavom Vijeća Europe do države koja danas sudjeluje u njihovu oblikovanju i provedbi.
Potpora Ukrajini znači obranu temeljnih načela Vijeća Europe
Govoreći o temi ovogodišnjeg Svjetskog foruma za demokraciju, "Raskid ili obnova", ocijenio je kako ona odražava povijesno raskrižje na kojem se danas nalazimo.
Brutalna ruska agresija na Ukrajinu, upozorio je, zadala je udarac temeljima međunarodnog poretka i načelima za čije se očuvanje desetljećima zalažemo.
"Hrvatska iz vlastitog iskustva vrlo dobro zna što znači kršenje, nepoštovanje i zanemarivanje međunarodnog prava, kao i koliko je potrebno za obranu vlastitog teritorija i slobode", rekao je premijer.
Stoga je naglasio da potpora Ukrajini ostaje neupitna te da će Hrvatska, unatoč određenim nesuglasnim tonovima unutar okvira Europskog vijeća, nastaviti pružati političku, vojnu i financijsku potporu Ukrajini. Pritom je poručio kako potpora Ukrajini znači obranu temeljnih načela na kojima je osnovano Vijeće Europe. Odgovornost za ratne zločine, dodao je, mora ostati neizostavan dio te predanosti.
Parlamentarni nadzor, neovisni sudovi i slobodni mediji bit demokratske sigurnosti
Upozorio je i na slabljenje povjerenja javnosti diljem Europe i šire, trajne nejednakosti te dezinformacije i hibridne prijetnje koje potkopavaju integritet izbora, neovisnost institucija i vladavinu prava.
Naglasio je da parlamentarni nadzor, neovisni sudovi i slobodni mediji nisu prepreke sigurnosti, nego upravo neke od temeljnih vrijednosti koje nastojimo zaštititi. U tome se, istaknuo je, očituje bit demokratske sigurnosti.
Osvrnuo se i na ubrzane tehnološke promjene koje svima donose nove mogućnosti, ali istodobno stvaraju i nove rizike za demokraciju. Umjetna inteligencija može poticati inovacije i napredak, no bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama i etičkih smjernica može olakšati manipulaciju i ugroziti ljudska prava.
Zbog toga je potrebno dodatno osnažiti ono što se na ovom Forumu naziva demokratskim predviđanjem, odnosno sposobnost ne samo reagiranja na krize nego i pravodobnog prepoznavanja rizika te izgradnje otpornih demokratskih institucija.
Jačanje multilateralizma
U tom je kontekstu izdvojio tri prioriteta.
Kao prvi naveo je jačanje multilateralizma, unatoč suprotnim tendencijama, kao i očuvanje zajedničkih pravnih standarda. U svijetu u kojem sigurnost i stabilnost ovise o zajedničkom djelovanju, europske vrijednosti moraju ostati naš zajednički orijentir.
U okviru novog Demokratskog pakta potrebno je blisko surađivati s civilnim društvom, štititi građanski prostor i osigurati da on ne bude tek prividno otvoren za građansko djelovanje. Također je potrebno jačati demokratsko sudjelovanje građana i štititi cjelovitost i vjerodostojnost informacija.
Pomirba i trajna sigurnost
Kao drugi prioritet istaknuo je pomirenje i trajnu sigurnost, koji se moraju graditi na istini.
U neposrednom hrvatskom susjedstvu, odnosno na području zapadnog Balkana, održiva stabilnost zahtijeva poštovanje vladavine prava, odbacivanje veličanja ratnih zločinaca i iskreno suočavanje s prošlošću.
Hrvatska snažno podupire europsku perspektivu susjednih zemalja, smatrajući je vjerodostojnim putem prema punoj demokratskoj preobrazbi i gospodarskom prosperitetu.Posebno je pritom istaknuo Bosnu i Hercegovinu.
Naglasio je kako proces pristupanja Europskoj uniji mora ostati utemeljen na zaslugama, konkretnim reformama i zajedničkim europskim vrijednostima.
Povjerenje građana
Kao treći prioritet naveo je potrebu da se povjerenje građana stječe konkretnim rezultatima.
Upozorio je kako se građani, osobito mladi, ponekad udaljavaju od politike kada imaju osjećaj da su institucije odvojene od njihove svakodnevice. Stoga je mladim generacijama potrebno pokazati da demokracija funkcionira u njihovu interesu.
Bilo da je riječ o dostupnosti stanovanja ili mogućnostima zapošljavanja, demokracije moraju osigurati gospodarsku sigurnost, socijalnu pravednost i stvarne prilike za sudjelovanje građana u društvenim i političkim procesima.
Sprečavanje nezakonitih migracija
Istaknuo je i kako je jedno pitanje u posljednjih nekoliko desetljeća utjecalo na europske demokracije više nego bilo koje drugo, a riječ je o posljedicama nezakonitih migracijskih tokova.
Prema njegovim riječima, nijedan drugi politički događaj, poput migracijske krize 2015. i 2016. godine, nije toliko utjecao na političku arhitekturu europskih država. Stoga je potrebno jasno razumjeti granice onoga što države i međunarodne organizacije mogu učiniti kada je riječ o solidarnosti.
Naglasio je kako postoje jasna pravila koja se moraju poštovati te da, sudeći prema razgovorima s europskim kolegama, postoji vrlo malo spremnosti za nastavak nezakonitih migracijskih tokova prema europskim državama. Naprotiv, ocijenio je kako će se takva politika s vremenom dodatno jačati.
Energetska sigurnost ključna za otpornost demokracija
Kao još jedno važno pitanje koje određuje otpornost te gospodarsku i socijalnu dobrobit društava izdvojio je energetsku politiku.
Istaknuo je kako je energija sastavni dio demokratskog obećanja građanima. Iako se ta povezanost ponekad ne prepoznaje na prvi pogled, kada grijanje, prijevoz i proizvodnja postanu preskupi i nedostupni, životni standard građana pada, raste osjećaj nesigurnosti, a povjerenje u institucije slabi.
Takva nesigurnost može potaknuti populizam i političku radikalizaciju, upozorio je, osobito u zajednicama koje ovise o automobilima i posebno su izložene rastu cijena goriva.
Zbog toga je energetska sigurnost ujedno ključna za otpornost demokracija. Europa mora štititi kupovnu moć svojih građana, istodobno ulagati u čistu energiju, zelenu tranzicijui energetsku učinkovitost kako bi smanjila svoju ranjivost na cjenovne šokove i dobavljače koji energiju koriste kao sredstvo pritiska, istaknuo je premijer Plenković.
U krizama smo osigurali zaštitnu mrežu za sve naše građane
Zaključno je istaknuo kako je tijekom sva tri mandata na dužnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske očuvanje društvene kohezije ostalo jedno od temeljnih načela njegova djelovanja, uz nastojanje da se očuva cijelo društvo.
Istaknuo je kako je Vlada u kriznim vremenima osigurala zaštitnu mrežu za građane, vodeći računa o tome da nitko ne bude izostavljen. Pritom je naglasio da je Hrvatska na taj način jačala svoju demokraciju, ne pribjegavajući demagoškim prečacima.
Podsjetio je da je prije 30 godina Vijeće Europe pružilo ruku Hrvatskoj, koja se tada oporavljala od ratnih strahota. Hrvatska je tu priliku iskoristila i postala stabilna i konstruktivna europska demokracija, predana očuvanju načela i vrijednosti te organizacije.
Izrazio je ponos što je i bivša hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić obnašala dužnost glavne tajnice Vijeća Europe.
Istaknuo je kako Vijeće Europe i Europska unija imaju različite zadaće i mandate, ali dijele temeljno uvjerenje da se trajna europska suradnja mora temeljiti na miru, pravdi i poštovanju ljudskih prava.
Hrvatsko iskustvo, naglasio je, pokazuje da je demokratska obnova moguća čak i nakon najdubljih podjela. Za takvu su obnovu potrebne institucije koje štite slobode, politike koje unapređuju život građana te sposobnost predviđanja i pripreme za izazove koji dolaze.
Poručio je kako će Hrvatska nastaviti surađivati s Vijećem Europe kako bi se zajedničke obveze pretvorile u konkretna djela.
Plenković s Bersetom i Bayr o zaštiti europskih vrijednosti i jačanju demokratskih institucija
Tijekom boravka u Strasbourgu predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom i predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Petrom Bayr.
Razgovarali su o važnosti očuvanja demokratskih vrijednosti, zaštite ljudskih prava i vladavine prava, kao i o aktualnim izazovima s kojima se suočava Europa, od ruske agresije na Ukrajinu do migracija i sve složenijih hibridnih prijetnji.
"Hrvatska će nastaviti biti aktivna i konstruktivna partnerica Vijeća Europe zalažući se za zaštitu zajedničkih europskih vrijednosti i jačanje demokratskih institucija", poručio je predsjednik Vlade.