Poštujemo europska pravila, ali nećemo prihvatiti migrantske centre

U razgovoru za HRT predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o zaključcima summita MED9, europskom proračunu i drugim aktualnim temama. Istaknuo je da će Vlada nastaviti intervenirati radi zaštite građana i gospodarstva od poskupljenjâ.

Split je, tijekom summita devet mediteranskih zemalja EU MED9, bio političko središte Europe. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo da je Hrvatska krunu svojeg predsjedanja inicijativom devet mediteranskih članica Europske unije završila sastankom lidera u Splitu.

Kazao je da je, nakon summita inicijative Triju mora ovog proljeća u Dubrovniku, drugi veliki događaj organiziran u Splitu, u središtu Jadranske i Mediteranske Hrvatske i zahvalio splitskom gradonačelniku Šuti na gostoprimstvu.

Sigurnost, održivost i otpornost mediteranskog bazena Europske unije

Ocijenio je da je Hrvatska imala odlično predsjedanje, dodavši da se poruke koje su danas ugrađene u završnu deklaraciju odnose na sigurnost, održivost i otpornost mediteranskoga bazena Europske unije.

Podsjetio je da su to zemlje s kojima Hrvatska ima izrazito visoku trgovinsku razmjenu.

"Riječ je o skoro 40 posto naše razmjene, tako da je to jako dobro. Ono što mi se čini posebno važnim je da smo otvorili teme i priprema za Europsko vijeće, gdje će jedna od rasprava u četvrtak i petak biti višegodišnji financijski okvir", istaknuo je Plenković.

Naveo je kako ovakvi sastanci služe da, kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približe svoja stajališta.

Kazao je da je Hrvatska među 17 država - zemalja prijatelja kohezije, dakle politike ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivrede.

Premijer bi želio da novi financijski okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas i koji su na višem stupnju razvoja, no, kazao je da se mora voditi računa i o konkurentnosti, drugom stupu, kako bi cijela Europska unija bila u globalnoj utakmici što snažnija, osobito njezini gospodarski subjekti.

"Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova, bilo da je riječ o obrani, inovacijama, umjetnoj inteligenciji ili sprječavanju nezakonitih migracija", najavio je Plenković.

O europskom proračunu će odlučiti kompromis

Upitan može li, kada je o proračunu riječ, Europa ostvariti sve svoje ambicije premijer Plenković je kazao kako će sve ovisiti o tome kakav će kompromis biti o ukupnom volumenu proračuna te da je to u ovom trenutku najvažnije.

Istaknuo je da takozvani neto kontributori, najbogatije zemlje koje najviše uplaćuju europski proračun i, formalno, uplaćuju više nego što dobivaju isplata i oni zbog svojih okolnosti i proračunskih ograničenja ne žele da proračun bude veći jer je onda automatski i njihov doprinos veći.

Predsjednik Vlade nada se da će se na kraju pronaći kompromis kao i prije šest godine kada je Europsko vijeće trajalo nekoliko dana.

"Ja sam se morao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad, i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada, tako da nije bilo loše", podsjetio je premijer.

Jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku

Što se tiče migracijske politike, predsjednik Vlade Plenković smatra kako jug Europe mora taj problem rješavati zajedno.

Govoreći o migracijskim pravcima, osvrnuo se na nedavne događaje u Ceuti koja je dio zapadno-mediteranskog pravca. Italija je na najvećem udaru na srednje-mediteranskom pravcu, dok istočno-mediteranski pravac ide kroz jugoistok Europe - preko Turske, Grčke i Bugarske.

"Dio toga dolazi tom zapadno-balkanskom rutom i do Hrvatske", pojasnio je premijer.

Zahvalio je hrvatskim policajcima koji su danonoćno na granici, najviše na onim područjima gdje su uočeni krijumčari koji nastoje nezakonito prevesti ljude u Hrvatsku pa dalje prema Sloveniji i zapadnoj Europi.

Mnogo smo uložili u opremanje hrvatske policije, pa je nadzor granice sve boljii

Istaknuo je da je Hrvatska jako puno uložila u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji, kazao je.

Naveo je da u zemljama u kojima ima puno nezakonitih migranata postoje i ozbiljni sigurnosni problemi.

"To utječe i na opću klimu u društvu. Niti jedan drugi događaj kao što je migracijska kriza 2015. i 2016. godine nije utjecao na promjenu političkog pejzaža u mnogim, a osobito najvećim, članicama Europske unije. To se vidi sa svakim novim izborima", ocijenio je Plenković.

Kada je riječ o migracijskoj politici, Europska komisija razmatra ideju migrantskih centara u trećim zemljama. Predsjednik hrvatske Vlade kazao je da Hrvatska nije za to.

"Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj", kazao je, dodavši da Hrvatska poštuje europska pravila, štitimo našu i vanjsku granicu Europske unije i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija.

Istaknuo je da danas svi žele da se što manje nezakonitih migranata nađe na teritoriju Europske unije jer to onda državama članicama predstavlja, ne samo financijski i socijalni trošak, nego i sigurnosni problem.

I prije je bilo incidenata s dronovima u Europi, sada je jedan brod potopljen

Premijer Plenković komentirao je i incident u Crnom moru kod Bugarske kada su dronovima pogođena dva broda od kojih je jedan potopljen.

Kazao je da ih je jučer bugarski premijer Rumen Radev izvijestio o tome što se dogodilo. Dodao je kako bugarske vlasti još nisu imale pouzdanih saznanja odakle su ti dronovi došli, tko ih je poslao, čiji su i je li ih netko eventualno preusmjerio.

Plenković je situaciju ocijenio ozbiljnom te izrazio žaljenje zbog stradanja posade broda, ljudi koji u tom trenutku još nisu bili pronađeni.

"Rat u Ukrajini, ruska agresija na Ukrajinu, nažalost, i kad nije samo na teritoriju Ukrajine ili dijelom Rusije, osjećamo svi mi sve ove godine - od energetske krize, socijalnih reperkusija i inflatornih pritisaka", rekao je hrvatski premijer.

Intervenirat će se u cijene energenata koliko god bude potrebno

Ispričao je kako je kolegama kazao da je Vlada gotovo sedam godina u permanentnoj fazi kriznoga upravljanja: od pandemije, ruske agresije na Ukrajinu, dva potresa u Hrvatskoj, energetske krize do rata na Bliskom istoku i događaja koji su utjecali na opskrbu energentima.

"Mi smo na vrijeme tražili Europsku komisiju izuzeća koja se odnose na spuštanje onog dijela trošarina koje su propisane kao europski minimum. U potpunosti smo napustili onaj dio trošarina koji se odnosi na hrvatski proračun a izuzeće koje se odnosi na europski minimum smo dobili za 6 mjeseci, do 31. siječnja", rekao je Plenković.

Naglasio je kako Vlada na taj način štiti građane i osobito gospodarstvenike i najavio da će intervenirati koliko god to bude trebalo

BiH treba ubrzati svoj europski put

Govoreći o općim izborima u Bosni i Hercegovini kazao je da mu je drago što su ovi opći izbori u BiH organizirani na kvalitetan, transparentan način, a uvjerljiva pobjeda Darijane Filipović sjajna je vijest za ravnopravnost sva tri naroda.

"Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine, sestrinske stranke HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ostvarila tako uvjerljivu pobjedu", istaknuo je Plenković.

Istaknuo je da je to sjajna vijest za ravnopravnost sva tri naroda, za potpunu legitimnu zastupljenost hrvatskog političkog predstavnika te izrazio nadu da je, kako je rekao, anomalija koja je bila četiri puta s gospodinom Komšićem gotova i da se to u budućnosti više neće događati.

"Da Hrvati ne strepe hoće li drugi narod na području Federacije birati njihovog predstavnika", kazao je Plenković, dodavši da će to i dalje stavljati u prvi plan u svim međunarodnim forumima.

Izrazio je zadovoljstvo odličnom suradnjom s gospođom Borjanom Krišto, predsjedateljicom Vijeća ministara i najavio nastavak bliske suradnje.

"Ostvaren je čitav niz velikih zajedničkih infrastrukturnih projekata, od mostova koji su se izgradili, energetske suradnje. Ogromna ulaganja sa strane različitih resora Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini pokazuju rezultate", naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako je hrvatska Vlada u zadnjih 10 godina višestruko povećala izdvajanje za Hrvate izvan Hrvatske te da smatra kako je to strateški dobro.

"Takva politika ima očito efekte, ljudi to prepoznaju, i mi smo itekako zadovoljni", kazao je Plenković čestitavši svima koji su dobili mandat.

Što se tiče europskog puta BiH, Plenković očekuje ubrzanje i najavljuje pomoć.

Smatra da sada, nakon općih izbora i konstituiranja novih institucija, treba prionuti da se problemi riješe i da Bosna i Hercegovina lovi korak s onima koji su ispred nje. Želimo im pomoći kao susjedi, prijatelji, partneri, istaknuo je Plenković.

Oporba politizira problem otpada u Gospiću

Upitan o skorašnjoj saborskoj raspravi o njegovu opozivu koji traži oporba zbog otpada u Lici, kazao je da je Vlada vrlo temeljito odgovorila na taj, kakao je rekao, pamflet koji je potpisalo 54 oporbenih zastupnika.

"Nije to prvi put, vjerojatno nije ni zadnji, da oporba traži nepovjerenje Vlade", rekao je.

Dodao je da će biti u Saboru na raspravi, a prije toga će podnijeti redovito godišnje izvješće o radu Vlade, koje će dati, naglasio je, jednu širu sliku onoga što se u Hrvatskoj zbiva.

Oporba koristi za svoju korist kriminal koji se dogodio, kazao je Plenković, naglasivši da će tijela kaznenog progona procesuirati one koji su krivi za nezakonito odlaganje otpada, pa i opasnog otpada u Gospiću.

Predsjednik Vlade rekao je da proces sanacije ide, a da se za sada ne mogu utvrditi bilo kakvi zdravstveni problemi kod stanovnika Gospića koji bi bili izazvani onečišćenjima vode, tla ili zraka.

Razumijemo zabrinutost ljudi, ali jedno je realna dimenzija problema, a drugo je napuhana politizacija koju gledamo od strane oporbe od prvoga dana. Ja iza te teze stojim i o tome ćemo govoriti idućega tjedna u Saboru", istaknuo je Plenković.

Vlada ne bježi od rješavanja problema, rekao je, dodavši da je taj problem generiran na lokalnoj razini, a da na kraju sve završi na Vladi.

"Krivi smo uvijek za sve, a ako je nešto dobro, moralo se dogoditi, to je naš posao. Tako da smo navikli na tu mantru", rekao je premijer.

Plenković drži da Hrvatska ide u dobrom smjeru te da će se iz izvješća u Saboru vidjeti jako puno velikih postignuća.

"Hrvatsko gospodarstvo raste, zaposlenost je najveća a nezaposlenost najniža. Ljudi imaju veće plaće i mirovine. A o projektima ćemo govoriti u utorak ujutro, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.