Tonči Glavinić kandidat za novoga glavnog državnog inspektora
Nakon sastanka parlamentarne većine premijer Andrej Plenković je izvijestio da je kandidat za novog glavnog državnog inspektora državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić
Predstavljajući Glavinića, kazao je da je on usko surađivao s potpredsjednikom Vlade i ministrom Brankom Bačićem na temama obnove nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, a posebno je bio angažiran i na projektu uklanjanja Vjesnikovog nebodera nakon požara.
Tonči Glavinić je po zvanju građevinski inženjer, a dio svoje karijere proveo je i u Državnom inspektoratu. Ističući Glavinićevo dugogodišnje iskustvo, premijer je izrazio uvjerenje da će dužnost državnog inspektora obavljati agilno i kompetentno.
Glavinić uživa povjerenje i dobro će obavljati svoj posao
Dodao je da Glavinić ima podršku Vlade i koalicijskih partnera te će on, nakon što ga Vlada imenuje, s poslom krenuti u najskorije vrijeme, zahvalivši mu što je pristao obavljati novu dužnost.
Upitan zašto je Glavinić baš njegov izbor, premijer je naglasio kako Vlada ima u njega povjerenje.
"Nakon razgovora i s ministrom Bačićem i samim Glavinićem procijenili smo da je sada pravi trenutak da napravi novi karijerni i profesionalni iskorak", kazao i ponovio da će Glavinić, kao čovjek koji poznaje funkcioniranje i Inspektorata i Vlade, svoj posao obaviti jako dobro.
Dodao je da u vezi Glavinića nema ništa problematično te da će u svom radu imati podršku Vlade.
Kandidat za novog glavnog državnog inspektora Tonči Glavinić kratko se predstavio i zahvalio na ukazanom povjerenju. Dodao je da je kako je svjestan da su pred njim veliki izazovi.
"Dat ću sve od sebe, vjerujem da ću opravdati povjerenje", rekao je Glavinić.
Imenovanje glavnog državnog inspektora nema veze s Milanovićem
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je kazao da imenovanje novog glavnog državnog inspektora nema veze s rokom koji je Vladi dao predsjednik Zoran Milanović, već da se cijelo vrijeme tražila adekvatna osoba.
Upitan je li rok od tri mjeseca za zbrinjavanje otpada u Gospiću realan, predsjednik Vlade je rekao da su jučer i danas cijeli dan imali sastanke vezane uz temu Gospića, dodavši da će se on osobno puno više angažirati. "Agilnim pristupom želimo pronalaziti rješenja koja će što prije cijeli kompleks PPK Velebit osloboditi otpada" poručio je.
Naglasio je da objavljena vještačenja i izviješća pokazuju da se ne radi o nikakvoj ugrozi vode za piće iz sustava javne vodoopskrbe u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.
Dodao je da izvješća pokazuju da se ispod tog otpada nešto događa na samom tlu, ali ništa što bi u ovom trenutku na bilo koji način prijetilo ugrozi vode, vode za piće, njenoj ispravnosti i vodoopskrbi.
Istaknuo je da će učiniti sve da se iz Gospića odnese cijeli otpad, pa i onaj zakopani, kako ne bi imali bilo kakvih neželjenih posljedica za tlo, vodu i zrak te uopće život u Gospiću.
Pozivam sve aktere na viši stupanj odgovornosti u javnoj komunikaciji
Pozvao je sve aktere na viši stupanj odgovornosti u javnom komuniciranju, upozorivši na posljedice koje zbog takvih tvrdnji o zagađenju mogu imati lokalni proizvođači.
"Pozivam sve aktere na viši stupanj odgovornosti, a o tome smo govorili prošli tjedan u Gospiću - što se više javno stvara kriva percepcija da su tlo i voda zaraženi, ugroženi i bilo kako problematični, to su okolnosti za poljoprivrednike i proizvođače iz Ličko-senjske županije sve teže. Zato je jako važno da stane jedno takvo nevjerojatno kreiranje atmosfere koja uopće nema uporišta u činjenicama", ustvrdio je Plenković.
Na pitanje kasni li Hrvatska s izgradnjom spalionice otpada, premijer smatra da cijela Hrvatska kasni već 100 godina. Podsjetio je pritom da je spalionica opasnog otpada izgorjela u požaru 2002. godine i otada se nije izgradila nova.
Naglasio je i da Hrvatska više otpada izvozi nego što ga uvozi. "Samo 0,8% otpada uvezenog 2024. godine moglo se smatrati opasnim", naveo je Plenković.
Upitan je li razgovarao sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem o mogućnosti da Zagreb prihvati otpad iz Gospića, predsjednik Vlade kazao da Zagreb svojih problema koliko hoće.
"Neka rješava Jakuševec. Zamislite da je u Gospiću djelatnik 'komunalnog' ostao bez ruke. Što bi se događalo danas? Možete li to zamisliti u cijeloj priči koju gledamo u medijima? Što bi se zbivalo? Nisam primijetio prosvjede zbog toga", ustvrdio je.
Na pitanja novinara, premijer se osvrnuo i na izjavu Mišela Jakšića da otpad neće završiti u Piškornici, rekavši da o tome nije bilo riječi, niti je itko u tom kontekstu spominjao Koprivničko-križevačku županiju.
"On se javio da kaže: riješite otpad, ali ne u mom dvorištu. To je super poruka. Tu isto moramo malo smiriti loptu", poručio je premijer.
Svi smo svjesni da moramo negdje zbrinuti otpad, ali nitko ga ne želi blizu sebe
Dodao je da svi proizvodimo i smeće i otpad. "Smisao je da se otpad uporabi oporabi, reciklira i da od njega imamo gospodarsku i ekonomsku korist. Da bismo to mogli učiniti moramo imati adekvatne tvrtke i postrojenja koje se time bave. Na taj način bismo smo očuvali prirodu i imali više koristi u kružnom gospodarstvu Kada je riječ o komunalnom smeću i razgradivom otpadu, to je nešto drugo", pojasnio je premijer, ponovivši još jednom da nitko nije spominjao Piškornicu.
Dodao je da je sada i u Zaprešiću kreirana atmosfera u kojoj ne žele da se tvrtke, koje tamo imaju zakup ili vlasništvo, bave oporabom ili pripremom neopasnog otpada, jer nitko neće otpad u svojem dvorištu.
"Svi bi da budemo svjesni da moramo negdje zbrinuti i oporabiti otpad, da moramo negdje na neka odlagališta stavljati smeće ili neke centre za gospodarenje otpadom, ali nitko ne želi ništa blizu sebe", kazao je.
Naveo je da su predstavnici tvrtke Tabak grupe, koja je odabrana za zbrinjavanje 650 tona neopasnog otpada iz gospićkog silosa u svom pogonu u Zaprešiću, odustala od toga te će se pokušati dogovoriti sa Fondom za zaštitu okoliša da to bude negdje drugdje.
Vlada nije naručitelj vještačenja niti odlučuje o terminima njihove objave
Na pitanje je li Vlada znala za izvješće koje je objavljeno nakon prosvjeda, premijer je poručio da Vlada s tim nema nikakve veze, odnosno niti je naručitelj tih vještačenja niti je autor niti odlučuje o terminima njihove objave.
Smatra da bi bilo dobro za hrvatsku javnost da ta izvješća tumače stručnjaci, a ne nestručnjaci koji imaju politikantsko-političke ciljeve.
Na pitanje brine li ga najava DORH-a o objavi još triju izvješća o odloženom otpadu, predsjednik Vlade je naglasio da sve mora biti transparentno objavljeno da ljudi vide dokumente, koje onda, kako je ponovio, moraju tumačiti oni koji na njih stavljaju potpis - stručnjaci, znanstvenici i vještaci.

