Veliki investicijski ciklus mijenja lice glavnoga grada
Na obilježavanju Dana Grada Zagreba premijer Plenković je poručio da je Zagreb prioritet Vlade te naglasio da su milijarde eura ulaganja u obnovu i razvoj dale snažan zamah njegovu daljnjem rastu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u obilježavanju Dana Grada Zagreba i blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nin Obuljen Koržinek, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković.
U svom govoru tom je prigodom premijer poručio da je Zagreb prioritet Vlade, dodavši da nema područja u kojemu tijekom proteklih deset godina nije nastojala pomoći njegovu razvoju.
U tom je kontekstu naveo da je prije nekoliko dana održan prvi sastanak Vijeća za urbani razvoj, koje je institucionalizirano novim Zakonom o regionalnom razvoju, a kroz koje se nastoji osigurati jednake prilike svim krajevima Hrvatske.
Fiskalnom decentralizacijom Zagrebu 125 posto prihoda više
Istaknuo je da je Zagreb u sasvim drukčijem položaju kao najrazvijeniji dio Hrvatske i najveća urbana cjelina, pokretač hrvatskoga gospodarstva te sjedište političkih institucija i ključnih kompanija.
"Zbog toga je Zagreb i iznad prosjeka Republike Hrvatske", dodao je, naglasivši da tako snažan Zagreb u proteklih nekoliko godina postaje još jači.
Tome su, kazao je premijer, ključan doprinos dale izmjene Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima su omogućeni puno veći prihodi županijama, gradovima i općinama.
Grad Zagreb, u odnosu na 2017. godinu, kada su mu prihodi iznosili 600 milijuna eura, danas raspolaže prihodima od milijardu i 350 milijuna eura, što predstavlja rast od čak 125 posto u devet godina.
Gotovo 3 milijarde eura uloženo u obnovu Zagreba nakon potresa
Dodatan zamah razvoju dala su sredstva uložena u obnovu nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, kao i onoga koji je nekoliko mjeseci kasnije pogodio Petrinju, a u Zagrebu izazvao niz sekundarnih šteta.
"Sredstva koja su mobilizirana za obnovu Zagreba zaista su nešto što nismo mogli ni predvidjeti ni računati. Sada smo došli na oko 2,9 milijardi eura ulaganja u obnovu zgrada, infrastrukture, školstva, zdravstva i svega onoga čemu je potres poprilično naštetio", rekao je premijer Plenković.
Kako bi ilustrirao značaj tih ulaganja, naveo je samo neke od projekata na zagrebačkom Gornjem gradu.
Za obnovu Gornjogradske gimnazije osigurana su 23 milijuna eura, za Gimnaziju Tituša Brezovačkog 12 milijuna eura, za Crkvu svetog Marka šest milijuna eura, za Hrvatski povijesni muzej 52 milijuna eura, a za zgradu Pravnog fakulteta 14 milijuna eura. Za obnovu uspinjače osigurano je devet milijuna eura.
Naveo je i da je u proteklih nekoliko godina u obnovu zdravstvene infrastrukture u Zagrebu uloženo 800 milijuna eura.
"Danas imamo praktički potpuno novi Klinički bolnički centar Zagreb, to jest Rebro, potpuno obnovljenu Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj, potpuno obnovljenu plućnu bolnicu Jordanovac, potpuno obnovljeni Merkur, potpuno obnovljenu i značajno proširenu Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević, zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, praktički potpuno novu Kliničku bolnicu Sestara milosrdnica u Vinogradskoj i sagradit ćemo još, uz obnavljanje Klaićeve, novu dječju bolnicu u Blatu", naveo je predsjednik Vlade, istaknuvši da je riječ o projektima koji u cijelosti mijenjaju sliku zdravstvene skrbi i zdravstvenih usluga u glavnom gradu.
Obnova znanstvene, sakralne i kulturne baštine
Govoreći o obnovi vrtića i škola, premijer Plenković kazao je da se nalazimo u jedinstvenom razdoblju u kojem država ulaže 3,2 milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu diljem Hrvatske. Dodao je da se gradi ili obnavlja čak 1.000 škola i 900 dječjih vrtića, brojni centri kompetentnosti te sportske dvorane.
Nema fakulteta u Zagrebu koji trenutačno nije u procesu obnove, kazao je te dodao kako je potrebno riješiti i određena preostala imovinsko-pravna pitanja kako bi cjelokupna obrazovna infrastruktura, uključujući i smještajne paviljone Studentskog doma Stjepan Radić, dobila novo lice.
Kad je riječ o sakralnoj i kulturnoj baštini, premijer je naglasio da je u njihovu obnovu nakon potresa uloženo 500 milijuna eura.
Pritom je kao najznačajniji projekt izdvojio obnovu Zagrebačke katedrale, a naveo je i brojne druge projekte, poput Atelijera Meštrović, samostana svetog Franje Asiškog, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara te izgradnje potpuno nove druge scene Hrvatskoga narodnog kazališta.
Paromlin najveći projekt iz ITU mehanizma
Govoreći o Paromlinu, istaknuo je da je riječ o glavnom projektu iz Mehanizma za integrirano teritorijalno upravljanje te dodao da će predstavljati novu poveznicu Donjega grada, Trnja i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Što se tiče sportske infrastrukture, istaknuo je izgradnju novog stadiona u Kranjčevićevoj, koja se privodi kraju, te podsjetio na projekt izgradnje novoga stadiona u Maksimiru, koji će u konačnici biti i svojevrsna zahvala hrvatskom nogometu i velikim uspjesima hrvatskih nogometaša na međunarodnoj sceni, među kojima su mnogi ponikli upravo u Dinamu.
U svom se govoru premijer Plenković osvrnuo i na prometnu infrastrukturu, podsjetivši na projekt proširenja dijela zagrebačke obilaznice od čvora Jankomir do čvora Lučko, vrijedan 30 milijuna eura, koji će rasteretiti promet u tom dijelu grada.
Uz skorašnji prelazak na automatski sustav naplate cestarine, dodao je, promet će postati protočniji na pravcima iz Ljubljane i Maribora prema jugu.
Prosječna plaća u Zagrebu 1.700 eura, znatno viša od hrvatskog prosjeka
Najavio je i nabavu novih tramvaja i električnih autobusa, koji će pridonijeti i zelenoj tranziciji grada, a od važnih projekata koji tek predstoje izdvojio je Centar za gospodarenje otpadom i aglomeraciju Grada Zagreba.
"Ono što me posebno veseli, kao predsjednika Vlade koji vodi računa o ekonomskom i socijalnom standardu naših ljudi, da živimo u nevjerojatnom vremenu kada u Hrvatskoj radi milijun i 760 tisuća ljudi, kada je nezaposlenih u cijeloj zemlji 61.5000. U Zagrebu je sada nezaposlenih oko šest i po tisuća. To je praktički zanemariv broj", kazao je premijer Plenković govoreći o pulsirajućem gospodarstvu i tržištu rada.
Dodao je da je prosječna plaća u Hrvatskoj dosegnula 1.555 eura, dok je u Zagrebu viša od 1.700 eura.
U tom je kontekstu podsjetio da je Vlada donijela cjelovit i ozbiljan paket antiinflacijskih mjera koji treba pomoći u rješavanju jedinoga ozbiljnog gospodarskog izazova koji je preostao, a to su inflatorni pritisci.
Naveo je da je proračunski deficit u okvirima do tri posto, da je udio javnog duga u BDP-u smanjen na 56,4 posto, a gospodarski rast dosegnuo 3,4 posto.
"Uz visoku zaposlenost, nisku nezaposlenost i ogromne investicije diljem Hrvatske, imamo gospodarstvo koje će unatoč svim pritiscima i dalje rasti dva ili dva i pol puta brže od prosjeka Europske unije ili eurozone", istaknuo je premijer Plenković, dodajući da Hrvatska tako uspješno sustiže zemlje koje su Europskoj uniji pristupile desetak godina prije.
"Surađivat ćemo. Nismo uvijek politički na istim pozicijama, bilo da je riječ o organizaciji dočeka hrvatskih sportaša ili nekim drugim temama, ali to je demokracija", poručio je predsjednik Vlade, čestitajući na kraju govora svim dobitnicima nagrada Grada Zagreba.