Započinje proširenje ključne prometnice oko glavnog grada
Potpisan je ugovor za dogradnju trećeg voznog traka na zagrebačkoj obilaznici, između čvorova Zagreb zapad i Lučko; projekt vrijedan 29,6 milijuna eura dio je ulaganja od ukupno 65 milijuna eura u zagrebačku prometnu infrastrukturu
Radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti, a ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan te predstavnici izvođača Ranko Predović i Ines Guštek, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.
Govoreći o važnosti projekta, Huzjan je istaknuo kako tom dionicom dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, dok su tijekom ljetnih mjeseci prometna opterećenja još veća.
Najavio je i nastavak ulaganja na zagrebačkoj obilaznici, istaknuvši da već idućeg tjedna počinju radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara i vrijedne 12,5 milijuna eura.
U idućoj godini 65 milijuna eura za prometno područje zagrebačke obilaznice
"Dakle, kroz godinu dana imat ćemo 18 kilometara nove autoceste na obilaznici grada Zagreba", dodao je.
Uz to, ove se godine planira dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog 15 milijuna eura, kao i rekonstrukcija čvora Rakitje, procijenjena na 8,8 milijuna eura.
Ukupna ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice tijekom sljedeće godine tako će dosegnuti 65 milijuna eura.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je projekt iznimno važnim, istaknuvši da je riječ o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu.
Dodao je kako se, uz podršku Vlade i resornog ministarstva te kroz investicijski ciklus Hrvatskih autocesta, sustavno unapređuje autocestovna infrastruktura oko glavnog grada, ali i diljem Hrvatske.
Bolja prometna povezanost pruža jednake razvojne šanse svim krajevima Hrvatske
Premijer Andrej Plenković čestitao je svima uključenima u pripremu projekta, naglasivši da će proširenje obilaznice, zajedno s uvođenjem sustava automatske naplate cestarine, značajno rasteretiti promet prema Splitu i Rijeci.
"Zato smatram da je ovo vrlo važan projekt i još jedan doprinos Vlade prometnoj infrastrukturi grada Zagreba", dodao je.
Premijer je istaknuo i da Hrvatska ulazi u završnu fazu velikih prometnih infrastrukturnih projekata, čiji je cilj povezivanje mreže autocesta i brzih cesta te bolje prometno povezivanje svih hrvatskih županijskih središta.
Golema ulaganja u kritičnu infrastrukturu
Podsjetio je pritom na niz kapitalnih projekata koji su dovršeni ili su pri kraju, među kojima su Istarski ipsilon, prometni pravac Opatija–Matulji–Učka, nastavak izgradnje ceste Rupa - Rijeka - Žuta Lokva te dionica od Stona prema Dubrovniku.
Najavio je i bolje povezivanje Varaždina i Čakovca novom prometnicom koja bi putovanje između dvaju gradova trebala skratiti na desetak minuta.
Osvrnuo se i na ulaganja u željezničku infrastrukturu, istaknuvši da su cestovni projekti dodatno osnaženi velikim investicijama u hrvatske željeznice.
"Hrvatska je u poziciji mediteranskih vrata srednje Europe, to je naša komparativna prednost i zbog toga ovolike investicije u našu kritičnu infrastrukturu i jačanje prometnog položaja koje omogućuje snažan gospodarski razvoj", poručio je premijer Plenković.