Asertivni, ali s poštovanjem, u zaštiti svih vrijednosti koje predstavljamo

Posljednjeg dana Münchenske konferencije predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u panelu o obrani temeljnih europskih vrijednosti – demokracije, ljudskih prava, solidarnosti, multilateralizma i integracije

Uz predsjednika Vlade na panelu su sudjelovali Jens Stoltenberg, ministar financija Norveške, Priti Patel, zastupnica u Parlamentu i ministrica za vanjske poslove Ujedinjene Kraljevine u sjeni, i Franziska Brantner, supredsjedateljica grupacije Alliance 90/The Greens.

Premijer Plenković istaknuo je da je pitanje europskih vrijednosti i identiteta ključno pitanje u oblikovanju novog svjetskog poretka. Kao netko tko dolazi iz političke stranke čija je politička filozofija desnog centra, Europske pučke stranke, istaknuo je četiri glavna supa vrijednosti.

Prvi je demokracija, kazao je i dodao da demokracija danas povezuje sve europske nacije i zato smo dio svijeta koji je slobodan.

Drugi je vladavina prava, a treći zaštita ljudskih prava, što je ključno za sve što radimo i jednakost među svim našim narodima i građanima, naveo je.

I četvrti, osobito važan za desni centar, su kršćanski korijeni.

Kooperativni pristup međunarodnim odnosima

Osim tih vrijednosti, važan element je i stav koji Europa ima prema međunarodnim odnosima, istaknuo je dodajući da je glavni stav Europe kooperativni pristup.

U tom je kontekstu kazao da trenutni svjetski poredak u osnovi počiva na dva pristupa. Prvi su demokracije, koje imaju kooperativni pristup međunarodnim odnosima, a drugi autoritarni režimi koji nažalost primjenjuju konfliktni pristup.

"To je glavna razlika i tu nastaju problemi svijeta danas", poručio je.

Zajedničke europske vrijednosti koje dijelimo, kazao je premijer Plenković, u Hrvatskoj primjenjujemo u konceptu modernog suverenizma, koji podrazumijeva jačanje međunarodnog položaja zemlje na sve moguće načine, institucionalne, političke, ekonomske, geoekonomske, strateške i energetske, a što zauzvrat jača dobrobit i blagostanje hrvatskih građana i svih gospodarskih subjekata u zemlji.

"Ako uspijete u toj kombinaciji, činite skok naprijed za svoje društvo", istaknuo je premijer Plenković.

Demokratska otpornost na izazove i prijetnje

Upitan o vanjskim prijetnjama europskim vrijednostima, predsjednik Vlade istaknuo je da se, prema njegovom mišljenju, najvažniji politički događaj koji je pogodio cijelu Europu, dogodio prije deset godina kada je migracijska kriza bez presedana promijenila političku scenu diljem Europe.

Ta je kriza utjecala na svaku državu članicu i na jačanje političkih stranaka koje su bile na polovima političkog spektra, dodao je.

"Mainstream stranke morale su reagirati. Svi su postupno postajali restriktivniji prema migracijama. Jer ako nitko to ne učini, neće dobiti nikakvu podršku birača", kazao je dodajući da još uvijek svakodnevno živimo posljedice tog događaja.

Drugi važan aspekt je je nevjerojatno brz napredak tehnologije. Naime, dodao je, ključan problem postaje kako će količina izgubljenog vremena na potpuno nepotreban sadržaj kod djece danas utjecati na njihov svjetonazor za 15–20 godina.

Treći element je vanjski utjecaj na naša društva, kroz klasične medije, kreatore mišljenja, komentatore, analitičare i stručnjake, internetske izvore i nepouzdane web stranice.

"Po mom mišljenju, vanjski utjecaj na demokratski proces, odakle god dolazi, prisutan je. Možemo biti vrlo sigurni da će u budućnosti biti još jači nego što je danas", poručio je.

Dodao je da je naša demokratska otpornost test koji moramo izdržati i ispuniti te biti glas istine, činjenica i razuma, bez obzira s kojeg političkog spektra dolazili, što je ogroman i težak zadatak.

"I, po mom mišljenju, ovo je najveća, ne bih rekao prijetnja, već izazov na kojem moramo raditi", poručio je.

Solidarnost je najvažnija vrijednost koja nas okuplja

Odgovarajući na pitanje ukrajinske zastupnice kako vidi Europu budućnosti, premijer Plenković istaknuo je solidarnost kao jednu od temeljnih vrijednosti.

Naime, kazao je, Europska unija nastala je kao ekonomski integracijski projekt, temeljen na vladavini prava, što je ključno.

Danas ona jasno jača svoje obrambene sposobnosti i postaje drugačija organizacija u usporedbi s onim što je bila prije, primjerice, dvadesetak godina.

"Glavna točka u kojoj je "meka moć" Europske unije ključna jest implementacija najvažnije vrijednosti, a to je solidarnost", poručio je.

Dodao je da je solidarnost vidljiva u svakoj pojedinoj politici Europske unije, u proračunu, poljoprivredi, koheziji, regionalnom razvoju, vanjskoj politici, uključujući i pomoć Ukrajini.

"To je možda i najvažnija vrijednost koja nas okuplja", naglasio je premijer dodajući da bi se bez solidarnosti cijeli koncept možda davno urušio.

U kontekstu europske solidarnosti, premijer Plenković još je jednom i ovom prigodom izrazio potporu Ukrajini, rekavši da mu je osobito drago što je i Sigurnosna konferencija sinoć dodijelila nagradu ukrajinskom narodu u znak dubokog priznanja za njihovu hrabrosti, žrtvu i nepokolebljivu odlučnosti da brane svoju slobodu i slobodu cijele Europe.

Transatlantski odnosi idu u boljem smjeru nego prije

Na kraju rasprave osvrnuo se na transatlantske odnose između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Smatra, istaknuo je, da oni danas idu u boljem smjeru nego prije, a osobito se to osjetilo u atmosferi na sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu te ovih dana na konferenciji u Münchenu.

Pragmatizam i solidarnost među svim članicama Europske unije po tom je pitanju više nego jasna, dodao je.

Europa, smatra premijer Plenković, treba biti asertivna kada su u pitanju njezine vrijednosti i interesi koje treba formulirati s poštovanjem, što je ocijenio jednom od glavnih europskih odrednica.

"Asertivni, ali s poštovanjem, u zaštiti onoga što predstavljamo", poručio je zaključivši kako vjeruje da će se stvari postupno razvijati u smjeru koji preferiraju demokracije.

Sigurnosni izazovi i jačanje europske obrane

Ranije danas predsjednik Vlade sastao se s vrhovnim savezničkim zapovjednikom NATO-a za Europu Alexusom Grynkewichem.

Razgovarali su o glavnim sigurnosnim izazovima i važnosti jačanja europske obrane.

Premijer Plenković istaknuo je snažna hrvatska ulaganja u obranu.

"Proteklih smo godina povećali obrambeni proračun za 200%, a 2025. ostvarili cilj izdvajanja 2% BDP-a za obranu, od čega više od trećine ide za modernizaciju Hrvatske vojske. Do 2035. ispunit ćemo NATO zavjet o izdvajanju 5% ukupnog DP za obranu i s obranom povezane aktivnosti", poručio je.

Govorili su i o nastavku hrvatske pomoći Ukrajini – kroz doprinos NATO-ovoj inicijativi PURL, u vrijednosti od 15 milijuna eura, te putem 15. bilateralnog paketa vojne pomoći.

Bilo je riječi i o sigurnosnoj situaciji u regiji jugoistočne Europe te doprinosu Hrvatske kao odgovorne članice Saveza u više NATO misija.