Ukrajina je postala europski štit i primjer transformativne otpornosti

Na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u panel-diskusiji o Ukrajini

U diskusiji je također sudjelovao češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mette Frederiksen, nizozemski premijer Dick Schoof i latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs.

Na pitanje je li kratkoročno optimističan u pogledu situacije u Ukrajini premijer Plenković je odgovorio da nitko tko je na ovaj ili onaj način bio uključen u pomaganje Ukrajini i napore da se zaustavi ruska agresije trenutačno nije pretjerano optimističan.

"Rekao bih da sam vrlo realan. Ne bih rekao ni pesimističan ni optimističan, već realan da će ovo biti vrlo teško, jer kakav god pritisak bio vršen na Rusiju, jedna stvar se nije promijenila. Nije došlo do promjene političkog kursa i linije ruskog vodstva", poručio je.

Smatra da Rusija ima tri glavna cilja. Prvi je uspostaviti novu vrstu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, koristeći Ukrajinu kao argument. Drugi je postupno se riješiti sankcija, a treći rehabilitirati svoj međunarodni položaj.

Ukrajina mora dobiti sigurnosna jamstva i ne treba pristati na de iure secesiju svojeg teritorija

Podsjetio je da je prije nekoliko godina, prvi argument Rusije bio da treba denacificirati Ukrajinu. Zatim je taj narativ promijenjen u onaj o ratu između Rusije i Zapada, a onda na novi svjetski poredak.

Sada smo, dodao je, u trećoj fazi u kojoj Rusija očekuje fragmentaciju globalnog mišljenja o agresiji na Ukrajinu.

Ta agresija u očima nekih drugih igrača, a ne Europljana, postaje samo još jedan rat u svijetu koji se događa u Europi i time postaje europski problem, upozorio je premijer Plenković.

To je strategija i na to žele usmjeriti raspravu, dodao je.

Vjeruje da bi svi mirovni napori, ako dođu do trenutka u kojem bi se uspostavio pravedan i održiv mir, trebali imati dvije komponente. Prva su sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a druga ne pristati na de jure priznanje secesije teritorija za budućnost.

Moramo nastaviti pomagati Ukrajini u obnovi ključne infrastrukture i jačanju vojnih sposobnosti

U međuvremenu, Europska unija i zemlje pojedinačno nastavljaju vojno podržavati Ukrajinu, istaknuo je Plenković i dodao da je odluka donesena u prosincu na Europskom vijeću u Bruxellesu o 90 milijardi eura financijske pomoći bila ispravna odluka koja je stvorila uvjete za opstanak Ukrajine, kako u smislu vojnog opremanja, tako i u smislu funkcioniranja države.

Predsjednik Vlade smatra da treba nastaviti pomagati Ukrajini u prevladavanju ogromne štete na energetskoj infrastrukturi, pružanjem bilateralne pomoći i zamjenom odgovarajućim strojevima ili aparatima koje svatko od nas ima i donira, a također i pomagati u jačanju vojnih sposobnosti.

"Mislim da je Ukrajina postala europski štit, inovativno obrambeno središte i primjer nove transformativne otpornosti koju nikada nismo vidjeli", poručio je.

Možda smo ovdje četvrtu godinu, nažalost, ali možemo reći da smo ovdje četvrtu godinu u kojoj Ukrajina stoji snažno, istaknuo je podsjetivši na ruski plan u početku agresije prema kojem bi Ukrajina nestala u četiri dana.

Hrvatska snažno podržava članstvo Ukrajine u Europskoj uniji

Što se tiče članstva Ukrajine u Europskoj uniji, premijer Plenković podsjetio je da je neposredno prije početka ruske agresije na Ukrajinu s predsjednikom Zelenskim u Kijevu potpisao bilateralni sporazum kojim Hrvatska jasno podržava ambicije Ukrajine za članstvom.

U normalnim okolnostima, pojasnio je, pristup proširenju Europske unije temelji se na ispunjavanju kriterija i zaslugama svake pojedine zemlje kandidatkinje. Sada se ta uobičajena metodologija testira, dodao je, i govori se o mogućem geopolitičkom pristupu.

Naime, mirovni pregovori sada se povezuju s budućim članstvom Ukrajine što bi omogućilo brži pristup, ali to bi zahtijevalo političku odluku da se kaže da je sve što smo do sada radili prošlost i da se sada priklanjamo geopolitičkom pristupu.

Ako se dogovori o bržem pristupu, kazao je premijer Plenković, otvorit će se rasprava i o svim ostalim zemljama koje čekaju.

Važan element daljnjeg proširenja Europske unije njezin je apsorpcijski kapacitet

Pritom je istaknuo i drugi važan element o kojem treba voditi računa, a to je apsorpcijski kapacitet Europske Unije, odnosno utjecaj na proračun Europske unije i na proces donošenja odluka.

"Sve se to može učiniti na kreativan način, ali ja ovo signaliziram kao izuzetno težak i delikatan proces koji se ne može uzimati zdravo za gotovo ako se samo spominje u medijima ili čak stavlja u neke, recimo, početne dokumente u mirovnim pregovorima", kazao je predsjednik Vlade dodajući kako treba biti realan u tom procesu.

Smatra, poručio je, da općenito postoji mnogo dobre volje među većinom država članica, no to se mora tehnički odraditi tako da se ne stvori velika neravnoteža u funkcioniranju Europske unije.

Sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran

Ranije danas predsjednik Vlade je, uz povjerenicu Europske komisije za Mediteran Dubravku Šuicu, sudjelovao na okruglom stolu na temu "Jačanje suradnje diljem Mediterana: zajedničko suočavanje sa sigurnosnim i migracijskim izazovima".

Hrvatska, koja povezuje Mediteran sa srednjom Europom, ove godine predsjeda skupinom EU MED-9, koja je pokrenuta radi jačanja suradnje između devet mediteranskih država članica Europske unije.

"Radujemo se susretu s liderima na sastanku na vrhu koji će se u listopadu održati u Splitu", poručio je tom prigodom predsjednik Vlade.

Tijekom našeg predsjedanja, Hrvatska će se fokusirati na tri ključne prioritetne teme: sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran, dodao je.

Bilateralna suradnja, europska politika i transatlantski odnosi

Predsjednik Vlade i danas je održao brojne bilateralne sastanke.

S predsjednikom stranke TISZA Peterom Magyarom razgovarao je o bilateralnim odnosima, predstojećim izborima u Mađarskoj i globalnim sigurnosnim izazovima, osobito o važnosti postizanja održivog mira u Ukrajini.

"Hrvatska s Mađarskom želi graditi dobrosusjedske odnose te rješavati otvorena pitanja", poručio je premijer Plenković.

Bilo je zanimljivo čuti političku platformu i program lidera mađarske oporbe, kazao je premijer i dodao da je na današnjem sastanku mogao osjetiti želju za novim početkom i novim konstruktivnim pristupom bilateralnim odnosima, uz rezervu da najprije mađarski narod treba odlučiti o tome tko će voditi Mađarsku u iduće četiri godine.

Na sastanku s predsjednikom i izvršnim direktorom Atlantskog vijeća Frederickom Kempeom istaknuta je važnost jačanja transatlantskih odnosa, osobito u kontekstu brojnih globalnih kriza i prijetnji.

"Inicijativu Triju mora, kojom ove godine predsjeda Hrvatska, smatramo platformom za daljnje unapređenje suradnje između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država", kazao je predsjednik Vlade.

Sastao se i s bivšim predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom.

"Kontinuirani napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civilno stanovništvo pokazuju da Rusija nije zainteresirana za mir. Nastavit ćemo pružati sveobuhvatnu podršku Ukrajini i zalagati se za mirovni plan koji će okončati rat i zaštititi suverenitet Ukrajine", poručio je premijer Plenković.

Kosovskom premijeru Albinu Kurtiju čestitao je na ponovnom izboru. Razgovarali su o stanju u susjedstvu, sigurnosnim izazovima i statusu hrvatske manjine u Janjevu.

"Nastavljamo jačati bilateralne odnose i podupirati europski put Kosova", istaknuo je premijer Plenković nakon sastanka.

S bugarskom predsjednicom Ilianom Iotovom razgovarao je o bilateralnim odnosima, prioritetima hrvatskog predsjedanja Inicijativom triju mora i politici proširenja Europske unije.

Konstruktivni stavovi državnog tajnika SAD-a u pogledu transatlantskog partnerstva

U izjavi za medije premijer Plenković osvrnuo se na govor državnog tajnika SAD-a Marca Rubia.

Iako zbog drugih sastanaka nije mogao biti u dvorani tijekom govora državnog tajnika, premijer je kazao da je jučer s njim imao odličan sastanak.

"Bilo je sasvim jasno da su njegovi stavovi konstruktivni u pogledu transatlantskog partnerstva, suradnje između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a na tome tragu su bile i njegove poruke danas", istaknuo je Plenković.

Ocijenio je da je ton govora bio poprilično drukčiji nego što je bilo prošle godine, što je ocijenio dobrim za odnose SAD-a i Europske unije.

U kontekstu energetske suradnje Hrvatske i SAD-a, premijer je podsjetio da je njegova Vlada u prvom mandatu donijela stratešku odluku o izgradnji LNG terminala na Krku, u drugom ga je otvorila, a u trećem udvostručila njegove kapacitete s 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.

To je ne samo dovoljno za sve potrebe hrvatskih kućanstava i gospodarstva, nego ih i premašuje pa smo u mogućnosti drugim zemljama u našem okruženju omogućiti sigurnu opskrbu plinom i to ne-ruskim plinom, što je važna politička poruka, kazao je predsjednik Vlade.

Pritom nam je prostor Federacije Bosne i Hercegovine posebno važan jer tamo praktički ne postoji plinifikacija, istaknuo je i dodao da iz razgovora s partnerima u Bosni i Hercegovini znam da su i američke kompanije zainteresirane pridonijeti izgradnji te infrastrukture.