Mirovni plan za Ukrajinu mora uključivati njen teritorijalni integritet
Europska komisija trebala bi idućih tjedana razmotriti pravne opcije za korištenje zamrznute ruske imovine radi pomoći Ukrajini, ali bez prekomjerna pravnog rizika, izjavio je premijer Plenković nakon sastanka Europskog vijeća
Glavna tema sastanka bila je daljnja potpora Ukrajini, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu. Kazao je da su na sastanku razmotreni svi aspekti potpore Ukrajini u godinama koje su pred nama, od financijske potpore ekonomskom i financijskom krvotoku Ukrajine, pa do nastavka vojne pomoći.
Dodao je da su razmotrene opcije i korištenja tzv. imobiliziranih sredstava Ruske središnje banke. Nisu donijeti nikakvi zapisi, nego se očekuje od Europske komisije da u sljedećim tjednima razmotri pravne opcije kako bi se adresirala i ta mogućnost, ali na način koji ne bi dovodio do pretjeranih pravnih rizika s obzirom na osjetljivost te teme, objasnio je Plenković.
Uspostavljanje međunarodnih stabilizacijskih snaga za Pojas Gaze
Raspravljalo se i o pitanjima Bliskog istoka i migracija, nastavio je premijer, kazavši da je rasprava bila kratka s obzirom da su svi pozdravili mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa i da se sada očekuju daljnji koraci u nadzoru primirja, kao i donošenje odluka na razini Vijeća sigurnosti o uspostavljanju međunarodnih stabilizacijskih snaga za Pojas Gaze.
Što se tiče politike stanovanja, premijer je istaknuo dvije teme koje su posebno relevantne za Hrvatsku, a to je pitanje demografske revitalizacije s mjerama za priuštivo stanovanje. Pritom je podsjetio da je Vlada početkom ove godine usvojila Nacionalni plan stambene politike.
Kazao je da slične, gotovo istovjetne probleme imaju sve države članice Europske unije, od prevelikih, previsokih cijena nekretnina, pa do problema u pogledu kratkoročnog ili dugoročnog najma. Na sastanku je dogovoreno što češće moguće stavljati na dnevni red ta pitanja kako bi europskim mjerama pomagali rješavati neke od temeljnih nacionalnih problema, rekao je Plenković.
Inicijativa za pojednostavljenje europskog zakonodavstva
Raspravljalo se također o konkurentnosti i dvostrukoj tranziciji. Pojednostavljenje europskog zakonodavstva, svojevrsna simplifikacija regulative, pozdravljeno je od svih, kazao je premijer. Objasnio je da se tu radi o takozvanim Omnibus rezolucijama, o šest paketa, s kojima bi se trebalo rasteretiti gospodarstvo u pogledu izvješćivanja, naknada i prilagodbe regulativi, da bi europsko gospodarstvo jačalo svoju konkurentnost u odnosu na druga tržišta.
Što se tiče klimatskih ciljeva do 2040. Plenković je kazao da je za Hrvatsku posebno bitno načelo solidarnosti i uzimanje u obzir specifičnosti svake zemlje, s obzirom na različite startne pozicije od 1990. U svakom slučaju idemo prema energetskoj tranziciji i obnovljenim izvorima energije, zaključio je.
Osvrnuo se i na razgovor s predsjednicom Europske banke Christine Lagarde i predsjednikom Eurogrupe Paschalom Donohoeom, na kojem su razmotrili projekcije rasta Europske unije i eurozone u idućoj godini. Hrvatska će i ove godine sa svojim rastom od preko 3 posto biti daleko iznad prosjeka, najavio je premijer i naglasio važnost mjera za smanjenje inflatornih pritisaka.
Mirovni plan za Ukrajinu s načelom teritorijalnog integriteta
Komentirao je i mirovni plan za Ukrajinu, za koji je kazao da bi u načelu trebao sadržavati nekoliko dugoročno održivih i principijelnih točaka. Prva bi bila trenutni prekid vatre, a zatim sveobuhvatni mirovni proces koji bi, gledano dugoročno u interesu Ukrajine, trebao osigurati reintegraciju njenih okupiranih teritorija.
Svako rješenje koje će dovesti do toga da Ukrajina ostane bez teritorija nakon ovakve brutalne ruske agresije na Ukrajinu je loše i za Ukrajinu, ali loše i za sve demokratske i slobodne zemlje svijeta, istaknuo je Plenković. Objasnio je da bi načelom da veći, jači, snažniji, naoružaniji i agresivniji pobjeđuje svačiji teritoriji bili dovedeni u pitanje. Ako se popusti u obrani načela teritorijalnog integriteta, onda je samo pitanje koja će zemlja biti iduća za par godina, zaključio je Plenković.
Za obranu milijardu i 700 milijuna eura iz instrumenta Sigurna Europa
Na upit novinara o jačanju obrane, podsjetio je da u Hrvatskoj proces zamjene istočne tehnologije zapadnom traje već nekoliko godina, što će se intenzivirati korištenjem zajma iz instrumenta SAFE, Sigurne Europe, u kojima je Hrvatska kandidirala projekte za financiranje u iznosu od milijarde i 700 milijuna eura.
Istaknuo je da će suradnja sa zemljama članicama Europske unije omogućiti snaženje europske industrijske i tehnološke baze, a s druge strane Hrvatskoj vojsci pomoći u modernizaciji. Posebno je izdvojio proizvodnju FPV dronova u Hrvatskoj.
Poruka je jasna – jačati nacionalne kapacitete koristeći nove mogućnosti na razine Europske unije, kompatibilno s ciljevima NATO-a, zaključio je.