Hrvatska je posebno zainteresirana za europski plan priuštiva stanovanja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje se raspravlja o nastavku podrške Ukrajini, jačanju europske obrane, konkurentnosti europskog gospodarstva i priuštivom stanovanju

Po dolasku je premijer Plenković izvijestio o sastanku europskih pučana, izrazivši zadovoljstvo time što će Hrvatska krajem siječnja biti domaćin sastanka na vrhu Europske pučke stranke, koji će se održati u Zagrebu.

"Moji kolege će imati priliku vidjeti kakva je situacija u Hrvatskoj i bit će to prigoda da dignemo na dnevni red određene teme koje su nam zanimljive", kazao je Plenković.

Najavio je da je sljedeća godina velikih samita te će se u našoj zemlji, uz sastanak na vrhu Europske pučke stranke, održati i summit Inicijative tri mora i EU MED 9.

Strateško partnerstvo Europske unije i Egipta

Premijer Plenković je izvijestio da je sinoć održan radni susret s egipatskim predsjednikom Abdulom Fattahom al-Sisijem, s kojim su razgovarali, između ostalog, o situaciji na Bliskom istoku. Ocijenio je važnim doprinos Egipta u provedbi Trumpovog mirovnog plana od 20 točaka.

Kazao je da je Ugovor o strateškom partnerstvu Europske unije i Egipta dobio i svoju financiju dimenziju, a riječ je o četiri milijarde eura potpore Egiptu od strane EU-a. Dodao je da je ova najmnogoljudnija zemlja na sjeveru Afrike važan trgovinski partner.

Nastavak podrške Ukrajini

Premijer je rekao da će čelnici i čelnice EU-a na sastanku Europskog vijeća raspravljati o nastavku podrške Ukrajini u svim aspektima - ekonomskom, financijskom i vojnom.

Bit će riječi i o jačanju europske obrane, a Plenković je naveo da je trenutno za to na raspolaganju veliki broj instrumenata.

Raspravljat će se i o konkurentnosti europskoga gospodarstva u kontekstu klimatskih promjena, ali i sve većeg zapošljavanja u zemljama Europske unije i svih provedbenih mjera iz plana bivših premijera Draghija i Lette koji su u svojim dokumentima dali podlogu za rad Europske komisije.

Priuštivo stanovanje problem svih europskih zemalja

Predsjednik Vlade je istaknuo da je Hrvatska posebno zainteresirana da se objavi i europski plan priuštivog stanovanja, s obzirom na Vladine aktivnosti u provedbi nacionalne stambene politike. Ocijenio je da je ova tema problem svih europskih zemalja, kao i nužnost demografske revitalizacije.

"I na ovom summitu možemo vidjeti kako se isprepliću nacionalni prioriteti i teme koje su horizontalno provučene u svim državama članicama, a nisu nužno u nadležnosti europskih institucija", ustvrdio je Plenković.

Cilj SAD-a i EU-a je prestanak ruske agresije na Ukrajinu

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je potvrdio da pritisak na Rusiju raste u kontekstu 19. paketa sankcija Europske unije i novih američkih sankcija protiv ruskih naftnih kompanija.

Poručio je da je cilj i Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije da prestane ruska agresija na Ukrajinu, koja je, kako je rekao, donijela toliko nesreće, razaranja i smrti te velikih i teških posljedica za ukrajinski narod, ali i za Europu i cijeli svijet.

Dodao je da i Hrvatska osjeti određene efekte tih sankcija s obzirom da je Naftna industrija Srbije u većinskom ruskom vlasništvu pa JANAF zbog sankcija prema NIS-u ne može više dopremati sirovu naftu prema Srbiji.

Rezultat razgovora s Rusijom mora dovesti do poštivanja temeljnih načela

Na pitanje može li se Putina dovesti za stol s obzirom na otkazivanje summita u Budimpešti, premijer je kazao da je nakon summita na Aljasci ideja bila da će razgovori krenuti za dva do tri tjedna, ali se oni, nažalost, nisu dogodili i agresija na Ukrajinu se nastavila.

Dodao je da je summit u Budimpešti najavljen pa otkazan, rekavši da je u ovom trenutku teško procijeniti hoće li se on uopće dogoditi. Plenković smatra da treba razgovarati, istaknuvši važnim i kakav će biti rezultat tih razgovora.

"To, prije svega, znači da ovaj proces moramo nastojati završiti na način da se poštuju neka temeljna načela. Ako prevlada onaj koji je jači i otme tuđi teritorij, presedanska snaga takvog događaja u 21., stoljeću, i to počinjena od stalne članice Vijeća sigurnosti, je nemjerljiva s ičim. Nakon toga više nitko nije siguran u bilo kojem dijelu svijeta", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade je odgovorio i na pitanje o korištenju zamrznute ruske imovine, rekavši da je procijenjeno da na teritoriju država članica postoji između 140 do 180 milijardi eura zamrznute ruske imovine. Dodao je da su ta sredstva mahom u privatnim i komercijalnim bankama te financijskim institucijama.

Kazao je da je sada pitanje kako dalje financirati pomoć Ukrajini kako bi država mogla funkcionirati. I na tom tragu, dodao je, ideja o korištenju tih zamrznutih sredstava kao svojevrsnom avansu koji bi Ukrajina koristila u ovom trenutku, a Rusija kasnije platila ratnu štetu je načelna ideja i treba vidjeti hoće li se to plaćanje kasnije i osigurati. Premijer smatra da je važno naći obazrive pravne mehanizme kako bi se što više izbjegao bilo kakav potencijalni rizik.

Dodao je da je to važno za Belgiju jer se u njihovim financijskih institucijama nalazi većina tih zamrznutih sredstava. I zato smo, kako je rekao, na summitu u Kopenhagenu na neformalnoj raspravi tražili vrlo jasna pravna stajališta i jamstva da je poduzimanje određenih akcija i koraka u tom smjeru pravno održivo.

Ulaganje u energetsku tranziciju jedan je od temeljnih hrvatskih strateških ciljeva

Novinare je zanimalo i premijerovo stajalište oko sustava ETS2 te može li to dovesti do rasta cijena grijanja i goriva, na što je on odgovorio da je Hrvatska, kao i većina zemalja članica, zainteresirana za ostvarivanje klimatskih ciljeva do 2040., pa i 2050., dodavši da je riječ o viskom ambicijama u odnosu na emisije iz 1990.

Istaknuo je da naša zemlja ulaže u energetsku tranziciju i to je jedan od temeljnih strateških ciljeva. Naši resori, dodao je, pažljivo prate tu temu, ali svi su oprezni u ovom trenutku jer je ključ sprečavanja ubrzanih klimatskih promjena jedino i isključivo u tome da se svi na ovoj planeti zajedno bore protiv toga.

"Ako se jedni bore, a drugi ne bore, efekt svih tih ulaganja, energetske tranzicije i prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, nažalost dobiva svoju nepotpunu dimenziju. Bit će to tema danas popodne pa ćemo vidjeti koliko ćemo približiti stajališta", ustvrdio je Plenković.

Minimalna bruto plaća za iduću godinu 1050 eura

Vlada je proteklih godina, od početka mandata, kontinuirano nastojala povećavati materijalni položaj hrvatskih radnika, rekao je premijer odgovarajući na novinarski upit o rastu minimalnih plaća.

Podsjetio je na rast prosječnih, medijalnih i minimalnih plaća te rast mirovina te objasnio da Vlada nije umjetno dizala plaće, već radila na cjelini - većoj zaposlenosti, niskoj nezaposlenosti, ulaganjima u aktivne mjere zapošljavanja, privlačenju investicija i ostvarivanju dubljeg članstva u Europskoj uniji.

To je, dodao je, rezultiralo skokom prosječne razvijenosti na razini Europske unije po kriteriju BDP per capita od 61 posto na 78 posto prosječne razvijenosti, a BDP je narastao u devet godina po stanovniku s 11 na 22 tisuće eura ili u apsolutnom iznosu s 47 milijardi na 93 milijarde.

"U tim okolnostima, ambicija Vlade je da bruto minimalna plaća do kraja našeg trećeg mandata dođe na otprilike 1250 eura", poručio je Plenković.

Objasnio je da Vlada, po zakonu, do kraja listopada mora donijeti odluku za iduću godinu te da će predložiti iznos od 1050 eura.

Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima nešto više od 70 tisuća osoba, a trenutno iznosi 970 eura.

Spremni smo kao i svake godine usvojiti tzv. prateće mjere potpore poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće, poručio je Plenković.