Na proširenje Europske unije treba gledati vrlo trezveno
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 20. Strateškom forumu na Bledu, i to u središnjoj raspravi o proširenju Europske unije, pod nazivom »Bledski zavjet: San ili stvarnost«
Raspravu je uvodnim govorom otvorio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, uz predsjednike vlada Slovenije, Albanije i Crne Gore, Roberta Goloba, Edija Ramu i Milojka Spajića te povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos.
U svom je obraćanju premijer Plenković istaknuo da se pitanje proširenja Europske unije vratilo u fokus, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši da se u posljednjih 18 godina samo Hrvatska pridružila članstvu.
Nije siguran, kazao je, da je trenutno proširenje stvarni prioritet članovima Europskog vijeća, osobito istaknuvši prazninu u periodu od 2003. do 2018. koja je sada popunjena redovitim sastancima na vrhu EU-a i zemalja istočne Europe.
Proces donošenja odluka u Europskoj uniji i proračun presudni su za daljnje proširenje
Dok su osnovna pitanja kod daljnjeg proširenja, naravno, pripremljenost zemalja kandidata, politički momentum i potpora, stvarni izazov jest proces donošenja odluka i proračun.
To su dva, kazao je, neizgovorena ključna elementa - hoće li velike zemlje koje financiraju 80 posto proračuna dozvoliti manjim, sa skromnijim doprinosom, da donose odluke. Zato, ističe, zemlje kandidatkinje trebaju posvetiti posebnu pozornost onome što Njemačka ili Francuska govore o procesu donošenja odluka.
Što se tiče bilateralnih pitanja zemalja kandidatkinja i zemalja članica, premijer smatra da njihovo povezivanje s procesom pridruživanja nije dobro za taj proces.
U tom je kontekstu kao primjer naveo Sjevernu Makedoniju, podsjetivši da je ona na Summitu u Zagrebu 2000. bila odmakla dalje nego Hrvatska, a ni 25 godina poslije nije započela proces pristupanja kako treba, dok je Hrvatska članica već 12 godina. Stoga smatra da treba naći zajedničku strategiju kako bi se takve situacije izbjegavale. Zemljama kandidatkinjama, dodao je, treba pomoći u provođenju potrebnih reformi.
"Ako se ne ispune oba uvjeta - da su kriteriji ispunjeni i da je stvoren politički momentum - neće biti proširenja", upozorio je.
Što je proširenje sporije, to će drugi akteri imati više utjecaja na potencijalne članice
Osvrnuo se nadalje na širi geopolitički kontekst, osobito u pitanju sigurnosti Europe. Svijet u kojem smo živjeli do prije nekoliko godina se brzo i nepovratno promijenio, kazao je, navodeći kako bi odluka donesena na nedavnom summitu NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu na 5 posto do 2035. bila nezamisliva prije samo koju godinu.
Ruskom agresijom na Ukrajinu 2022, istaknuo je, Putin je pokazao svoje karte, a pokazao ih je ponovno novim napadima nakon sastanka na Aljasci i ništa se nije pomaknulo ni centimetra prema bilo kakvom konceptu težnje za mirom.
Nakon predsjedničkih izbora u Americi, dodao je, još smo u fazi konsolidiranja transatlantskih odnosa.
Što je sporije proširenje Europske unije, upozorio je, to će više utjecaja imati drugi akteri na području zapadnog Balkana. Stoga na proširenje, kao i na promjenu globalnog konteksta, treba gledati vrlo trezveno, kazao je.
Osobno podupirem proces proširenja, mislim da sve zemlje kandidatkinje ulažu ozbiljne napore, ali trebaju se politički stabilizirati kako bi se osigurala stvarna potpora, poručio je.
Očekujemo napredak u rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom
Uoči Foruma, premijer Plenković sastao se sa svojim crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem s kojim je razgovarao o intenziviranju gospodarske suradnje i o dinamici europskog puta Crne Gore, koji Hrvatska podupire.
"Hrvatska želi rješavati otvorena pitanja u dobrosusjedskom ozračju, o čemu vodimo redovit dijalog na ministarskoj razini. Drago nam je da je riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi, što je važno za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Očekujemo daljnje iskorake oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, graničnih pitanja i drugih otvorenih bilateralnih tema", poručio je nakon sastanka na platformi X.
Premijer Plenković izrazio je žaljenje zbog velikih požara koji su pogodili Crnu Goru tijekom ljeta, a u čijem je gašenju Hrvatska pomogla slanjem svojih kanadera.
Razvojna i humanitarna uloga Europske unije u svijetu
Sastao se i s povjerenikom Europske komisije za međunarodno partnerstvo Jozefom Sikelom, a razgovarali su o podršci Global Gateway strategiji, novom Višegodišnjem financijskom okviru i daljnjoj ulozi EU-a u pružanju međunarodne razvojne i humanitarne pomoći diljem svijeta.
"Hrvatska je čvrsto posvećena promicanju tih načela i kontinuirano povećava izdvajanja za globalnu razvojnu i humanitarnu pomoć", istaknuo je predsjednik Vlade.