Rebalans proračuna važan je za nastavak rasta i usporavanje inflacije

Premijer Plenković istaknuo je da se u rebalansu zrcale prioriteti Vlade. Revidirana je i procjena rasta BDP-a za ovu godinu na 2,8%.

Otvarajući 256. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Izrazio je zadovoljstvo prošlotjednim posjetom izaslanstva Europske komisije vezan uz evaluaciju provedbe projekata za obnovu nakon potresa iz Europskog fonda solidarnosti.

Sa strane Europske komisije, istaknuo je, pohvaljena je učinkovitost provedbe tih projekata, a hrvatska je strana prenijela svoje iskustvo u saniranju posljedica elementarnih nepogoda u velikim urbanim sredinama.

U Zagrebu se jučer i danas održava Međunarodna konferencija o humanitarnom razminiranju Ukrajine, a Vlada će danas, kazao je premijer Plenković, donijeti odluku kojom će za proces razminiranja donirati dodatnih pet milijuna eura, uz jednak toliki iznos koji je donirala do sada.

Na konferenciji, na kojoj sudjeluje 35 zemalja i brojne međunarodne organizacije, do sada je prikupljeno nešto manje od pola milijarde eura.

"Pokazali smo da je naša politička potpora i solidarnost s Ukrajinom praćena je i s vrlo jasnim djelovanjem", poručio je predsjednik Vlade podsjetivši da je, uz organizaciju ove konferencije, u Zagrebu nedavno održana i konferencija posvećena procesuiranju ratnih zločina, a prošle godine u listopadu i prvi parlamentarni sastanak na vrhu Krimske platforme.

Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Granadi u Španjolskoj na sastanku na vrhu Europske političke zajednice te neformalnom sastanku Europskoga vijeća, koji su se uglavnom bavili pitanjem proširenja Europske unije i stabilnosti na europskom kontinentu.

Razgovaralo se, dodao je, i o strateškom okviru Unije za idućih pet godina, a bilo je riječi i o situaciji na Kosovu, o čemu je premijer Plenković razgovarao i s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani prije tri dana tijekom njezinog službenog posjeta Hrvatskoj.

Osuđujemo terorističke napade Hamasa na Izrael i podržavamo pravo Izraela na obranu

Vlada je snažno osudila terorističke napade Hamasa na Izrael, ponovio je i danas premijer Plenković, u kojima je poginuo ogroman broj civila izrazivši još jednom solidarnost s izraelskim narodom i sućut obiteljima stradalih.

"Mi smo na to reagirali ne samo kao Hrvatska, nego i kao predsjedavajuća Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust. Podržavamo pravo Izraela na obranu i sigurnost u skladu s međunarodnim pravom. Zabrinuti smo za daljnju eskalaciju sukoba i nasilja, kao i za opasnost za šoru destabilizaciju u regiji Bliskoga istoka", poručio je premijer Plenković.

Zahvalio je Ministarstvu vanjskih poslova i Veleposlanstvu Hrvatske u Izraelu na brizi i koordinaciji oko povratka hrvatskih državljana koji su bili u posjetu toj zemlju, a uglavnom se radilo o hodočasnicima.

Prošli tjedan obilježena je i 32. obljetnica raketiranja Banskih dvora, a nakon toga obilježen je i Dan Hrvatskoga sabora.

Na telefonskoj sjednici Vlada je početkom tjedna donesena je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, a smanjena je cijena benzina i dizela te plavoga dizela.

Fitch je također revidirao hrvatske izglede uz stabilnih u pozitivne

Premijer se osvrnuo i na veliku akciju hrvatske policije u Splitu koja je, kakao je kazao, pokazala da je nužno da borba protiv takve vrste kriminala ima međunarodni odnosno prekogranični karakter, s obzirom da je u tu akciju bilo uključeno više zemalja. Ove godine, dodao je, zaplijenjene su rekordne količine kokaina, gotovo 700 kilograma. Prošle i ove godine hrvatska policija radila je na otkrivanju i uhićenju čak 49 zločinačkih udruženja.

Kada je riječ o ekonomskim temama, premijer Plenković izdvojio je vijest da je međunarodna kreditna agencija Fitch revidirala iz stabilnih u pozitivne izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske, uz razinu investicijskog kreditnog rejtinga BBB+, istaknuvši da iz kreditnih agencija stižu izrazito dobre i ohrabrujuće poruke.

To je potvrda, dodao je, dobrog smjera kada je riječ o gospodarstvu, upravljanju javnim financijama, gospodarskom rastu, svemu onome što Vlada poduzima u krizi, smanjivanja inflatornih pritisaka, učinkovite provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, članstva u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.

Nakon rebalansa proračuna prihodi iznose 27,7 milijardi eura, rashodi 29,3 milijarde, a projekcija gospodarskog rasta 2,8%

Kao jednu od najvažnijih točaka današnje sjednice Vlade izdvojio je prijedlog rebalansa državnog proračuna.

"Ovaj rebalans proračuna važan je za nastavak gospodarskog rasta, za usporavanje inflacije i za očuvanje društvene kohezije", poručio je premijer Plenković.

Istaknuo je da se u rebalansu zrcale prilagođeni prioriteti – provedba petog paketa mjera, rast mirovina, rast plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak procesa obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima, pomoć svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatan obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane za rodiljni dopust, ulaganje u diversifikaciju i promet.

Posebno važnim dijelom rebalansa istaknuo je reviziju projekcija gospodarskog rasta. Naime, krajem prošle godine Vlada je procjenjivala gospodarski rast na 0,7%, s obzirom na tadašnje okolnosti.

Danas, nakon svih poduzetih mjere, a osobito limitiranja cijena energenata, Vlada je sada u poziciji predviđati realni rast BDP-a od 2,8%, što je na tragu poboljšanih prognoza svjetskih rejting agencija, ali i drugih međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija.

Novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi utvrđuju se u iznosu od 27,7 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 milijardu eura, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno s 28,1 na 29,3 milijarde eura.

U okviru ovog rebalansa, dodao je premijer Plenković, realiziraju se i preostala sredstva od dodatnog poreza na dobit, tako da su prihodi po stavci poreza na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranog.

Od 2016. do danas udio javnog duga u BDP-u smanjen je za čak 20%

Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima proračun opće države završit će na kraju u gotovo minimalnom deficitu od 0,3% ili svega 235 milijuna eura, što znači da je u 2023. godini proračun praktički uravnotežen.

Govoreći o udjelu javnoga duga, podsjetio je da je taj udio 2016., na početku mandata ove Vlade, iznosio gotovo 80%.

Ove godine udio javnog duga u BDP-u bit će 60,7%. "U ovako kriznom vremenu smanjiti javni dug za 20 postotnih bodova je zaista vrlo značajno postignuće koje potvrđuje da zaista cijelo vrijeme vodimo odgovornu politiku upravljanja javnim financijama, uz poticanje rasta i gospodarstva, sprječavanje ugroze egzistencije hrvatskih obitelji, sprječavanje stečajeva i otpuštanja te zadržavanje društvene koheziju i ostvarenje makroekonomskih prioriteta", poručio je premijer Plenković.

Inflacija je procijenjena na 8%, dodao je premijer podsjetivši da je izvorna procjena bila nešto iznad 6%.

Međutim, svi ostali podaci govore o tome da su dobro prilagođene sve mjere ekonomske politike i fiskalne politike, istaknuo je.

Vlada otklanja formalno-pravne nedostatke nastale kao posljedica štetnog postupka predsjednika Republike

Vlada će danas ponovno u Hrvatski sabor uputiti Zakon o izbornim jedinicama o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.

"Time kao Vlada otklanjamo formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca da zakon stupi na snagu 1. listopada", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je predsjednik Republike imao dovoljno vremena, bio u Zagrebu na radnom mjestu i mogao je to potpisati isti dan kada mu je tekst poslan iz Hrvatskog sabora.

Sasvim je očito da je on to propustio učiniti svjesno i namjerno, istaknuo je predsjednik Vlade, bez obzira na ustavni rok od osam dana.

Naglasio je da je to prvi puta da se tako nešto dogodilo, podsjetivši da je Milanovićeva Vlada i parlamentarna većina čak u 15 navrata određivala da određeni zakon stupi na snagu točno određenog dana.

U svim tim situacijama, u roku kraćem od osam dana, tadašnji predsjednici Republike, gospodin Josišović i gospođa Grabar-Kitarović, poštovali su volju zakonodavca i potpisivali te zakone.

Kada je riječ o ovom mandatu, bilo je nekoliko takvih situacija, a zadnja se dogodila u lipnju ove godine, kada su Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o inkluzivnom dodatku izglasani u Hrvatskom saboru 28. lipnja, sa stupanjem na snagu 1. srpnja, a predsjednik Republike ih je potpisao na vrijeme.

"To je uobičajena praksa. A ne potpisati zakon u roku kako je to predvidio zakonodavac je odstupanje od uobičajene prakse", kazao je predsjednik Vlade podsjetivši da je jedini razlog zašto je zakonodavac želio da zakon stupi na snagu 1. listopada bio taj da se izbjegne pravni vakuum jer je desetak mjeseci ranije Ustavni sud s tim datumom ukinuo raniji Zakon o izbornim jedinicama.

Podsjetio je i da je novi Zakon o izbornim jedinicama prošao javno savjetovanje u propisanom roku i prošao dva čitanja u Hrvatskom saboru te je izglasan u zakonitoj proceduri.

"Stoga otklanjamo sve interpretacije u javnosti da je ovo nekakav rok kojeg netko drugi nije poštovao, to jest Vlada ili zakonodavac. Naprotiv, Vlada je napravila sve što je trebala, 31. kolovoza uputila zakon u Hrvatski sabor, a Hrvatski sabor je glasovao prvom prigodom kada je to mogao od početka ovog jesenskog zasjedanja", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Zaključio je da se radi o štetnom, svjesnom i namjernom presedanu osobito stoga što su službe Ureda predsjednika bile višestruko upozorene da se potpiše taj zakon.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića, potpredsjednici Tomo Medved i Branko Bačić iznijeli su najnovije informacije o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je mjere i aktivnosti u programu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije koje se provode u području poljoprivrede i šumarstva.

Kazao je da je od potresa do sada putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Sisačko-moslavačkoj županiji korisnicima za ulaganje u fizičku imovinu, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i šumskih područja, uspostavljanje organizacija skupine proizvođača, ulaganja i razvoj ekološkog uzgoja isplaćeno više od 69 milijuna eura.

Za proizvodne potpore, za prilagodbu, dobavu i distribuciju proizvoda putem Europskog fonda za jamstvo u poljoprivredi isplaćeno je više od 67 milijuna eura.

Naveo je da je Europskim planom oporavka korisnicima isplaćeno 3,3 milijuna eura za razvoj poljoprivrednih gospodarstava, a u sklopu Programa društvene i gospodarske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije kroz potporu mladim poljoprivrednicima odobrene su 124 potpore u iznosu od 5,5 milijuna eura, dok su za potporu razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava odobrene 384 potpore u iznosu od 5,7 milijuna eura.

„Sveukupno je kroz poljoprivredne fondove putem nacionalnih i financijskih sredstava za Sisačko-moslavačku županiju nakon potresa korisnicima isplaćeno više od 140 milijuna eura, odnosno više od milijarde kuna“, istaknuo je ministar Medved.

Za model samoobnove isplaćeno 22 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je na prošlotjedni posjet predstavnika Europske komisije Sisku, Petrinji i Zagrebu kako bi obišli projekte obnovljene sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti.

Kazao je da su se predstavnici Komisije upoznali s hrvatskim pristupom konstrukcijskoj obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture.

„Zaključak Komisije bio je da je naš pristup obnovi dobar jer zgrade koje obnavljamo su mehanički otpornije i energetski učinkovitije“, rekao je ministar Bačić i dodao da će hrvatsko iskustvo pomoći u budućim obnovama.

Istaknuo je da je ministarstvo, što se tiče modela samoobnove, u svega 4 mjeseca zaprimilo 302 zahtjeva građana, od kojih je 300 riješeno i već im je plaćeno unaprijed 22 milijuna eura.

„Time smo pojednostavnili cijeli postupak i omogućili našim građanima da sami sredstvima državnog proračuna obnavljaju svoje zgrade“, naglasio je Bačić.

Predložen rebalans proračuna

Vlada je predložila rebalans proračuna za ovu godinu povećavši prihode za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, na 27,7 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.

Ministar financija Marko Primorac pobrojao je stavke koje najviše doprinose povećanju rashoda, pa tako na mirovine i mirovinska primanja otpada gotovo 344 milijuna eura, na sanaciju šteta od potresa gotovo 275 milijuna eura, dok dodatna sredstva za peti paket Vladine pomoći građanima i gospodarstvu iznose gotovo 265 milijuna eura.

Od tih 265 milijuna eura, naveo je Primorac, na kompenzaciju porasta cijena energenata odnosi se 133 milijuna eura, na potpore umirovljenicima otpada 65,6 milijuna eura, potpore sustavu socijalne skrbi i hrvatskim braniteljima i nezaposlenima dosežu 32,5 milijuna eura, potpore u poljoprivredi i ribarstvu iznose 22 milijuna eura, a izdavanja za jednokratna novčana primanja korisnicima dječjeg doplatka 10,3 milijuna eura.

Osim toga, rastu i rashodi za zaposlene, uključujući i one koji rade u osnovnim i srednjim školama, a osiguravaju se i sredstva za isplate privremenih dodataka na plaću u državnoj i javnoj službi. Pritom, dodatno povećanje iznosi 223,2 milijuna eura.

Nadalje, naknada u cijeni goriva za Hrvatske ceste i HŽ Infrastrukturu iznosi 92 milijuna eura, tu je i izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo te povećanje kapaciteta LNG terminala sa 75 milijuna eura, doprinos proračunu EU-a raste za 60 milijuna eura, dok je za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima, kao i za saniranje šteta od posljedica afričke svinjske kuge namijenjeno 37,9 milijuna eura.

„Između ostalog, tu su i poticanje željezničkog putničkog prijevoza te upravljanje, organizacija i regulacija željezničkog prometa s 35,4 milijuna eura, za besplatan obrok za učenike u osnovnim školama rebalansom sredstva se povećavaju za 24,1 milijun eura, a za dodatni rodiljni dopust za 14,8 milijuna eura“, kazao je ministar.

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68 na 60,7%

Kada se sučele prihodi i rashodi, ministar je istaknuo da se očekuje smanjenje deficita proračuna opće države na 0,3%, s inicijalno planiranih 0,7%.

"Ovo je prije svega odraz nastavka vođenja razborite fiskalne politike", poručio je Primorac.

Unatoč očekivanom deficitu, ali zahvaljujući gospodarskom rastu, očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68% u 2022. na 60,7 u ovoj godini.

"Time smo opet nadomak granici utvrđenoj kriterijima iz Maastrichta od 60%. Stoga se ni na koji način o Hrvatskoj ne može govoriti kao o prezaduženoj državi"; rekao je Primorac.

Naime, Vlada je rebalansom revidirala projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,8%.

Kako je istaknuo Primorac, unatoč visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slabijoj dinamici vanjske potražnje u prvoj polovici godine, nastavljena su povoljna gospodarskog kretanja, najviše potaknuta rastom osobne potrošnje, ali i izvozom usluga.

Snažan rast zaposlenosti i bruto plaća

Daljnja pozitivna očekivanja karakteriziraju i tržište rada, pa se tako u ovoj godini očekuje snažan rast broja zaposlenih za 2,4%. Također, istaknuo je Primorac, očekuje se porast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama za čak 14,6%.

Ministar se osvrnuo i na predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, izvijestivši da se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje za 363,8 milijuna eura i u ovoj godini se može provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura.

„Planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga se smanjuje za 164,3 milijuna eura, a u ovoj godini mogu se provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura“, rekao je ministar Primorac.

Istaknuo je i da se planirani iznos zaduživanja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna povećava za 1,5 milijardu eura i ukupno doseže 1,9 milijardi, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice državnog duga povećava za 1,4 milijarde eura i ukupno iznosi 1,9 milijardi eura.

"Ovo je najvećim dijelom rezultat refinanciranja tri postojeća 'jumbo' kredita Hrvatskih autocesta", kazao je Primorac.

U hitnu saborsku proceduru upućene su izmjene Zakona o izbornim jedinicama

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene Zakona o izbornim jedinicama kojom se intervenira u odredbu o datumu stupanja na snagu.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da se zakonskim prijedlogom mijenja datum stupanja na snagu Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te će Zakon stupiti na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijedlog zakona o povlasticama u prometu

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila i novi zakon o povlasticama u prometu kojim se osobama s invaliditetom olakšava ostvarivanja prava kroz digitalizaciju i centraliziranje sustava za izdavanje iskaznica.

"Zakonom se osigurava izdavanje iskaznica bez naknade za korisnike te se samim time olakšava ostvarivanje prava za sve korisnike povlastica", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Istaknuo je da je najveća promjena uvođenje nacionalne iskaznice i EU iskaznice za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom iz područja mobilnosti.

Time se osigurava provedba EU strategije "Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030."

Novac za uspostavu novog sustava te za izdavanje iskaznica osiguran je kroz projekt "Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti" koji se financira kroz NPOO.

Zakonom se uspostavlja i uređuje i način vođenja i sadržaj Središnjeg registra prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti i način prikupljanja podataka, a kao nositelj javne ovlasti određuje se Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD).

Dopuna interventne mjere za borbu protiv ASK-a, predviđena vrijednost potpora svinjogojcima 30 milijuna eura

Vlada je dopunila Odluku o interventnoj mjeri pomoći zbog izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) kojom se omogućuje isplata interventne financijske pomoći onima koji su ostvarili pravo na nadoknadu štete zbog izbijanja te bolesti, tako da se usklađuje sa Zakonom o zdravlju životinja.

„Odluku o pomoći Vlada je donijela 21.rujna osiguravši pomoć od 4,5 milijuna eura, za interventnu financijsku pomoć za uginule i usmrćene životinje“, podsjetila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

„Dopunom odluke se omogućuje isplata razlike onima kojima se naknada isplaćuje prema Zakonu o zdravlju životinja, čime se svi korisnici stavljaju u jednak položaj“, dodala je.

Istaknula je da je ukupno do sada predviđena vrijednost potpora ugroženim svinjogojcima premašila 30 milijuna eura.

Vlada od potvrde izbijanja afričke svinjske kuge donijela program potpore male vrijednosti u iznosu od 7,5 milijuna eura, te predvidjela program pomoći vrijedan pet milijuna eura za subjekte koji imaju ograničen promet.

Donijela je i Odluku o neplaćanju zakupnine za drugu polovicu 2023. godine za poljoprivredno zemljište kao i za cijelu 2024. godinu, a vrijednost te odluke je šest milijuna eura.

Vlada je donijela i Zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede da osmisli dodatne nadoknade indirektnih šteta i program oporavka, a za to je direktno iz proračuna rezervirano 15 milijuna eura.

Humanitarna pomoć Ukrajini vrijedna 5 milijuna eura

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći vrijedne pet milijuna eura stanovništvu Ukrajine u povodu Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini koja je jučer održana u Zagrebu.

Izvor: Hina/Vlada