Hrvatska je financijski dovoljno snažna da u krizama zaštiti građane
U intervjuu za HDZ-ovo glasilo »Snaga zajedništva« premijer Plenković govorio je o rezultatima Vlade u protekla dva mandata, 5. paketu mjera, podršci Ukrajini, položaju hrvatskog naroda u susjednim zemljama i predstojećim izborima
Intervju donosimo u cijelosti.
Snaga zajedništva je stranačko glasilo, pa s nam s HDZ-om valja početi. HDZ je danas u poziciji da je nadomak jedinstvenog trećeg pobjedničkog mandata. Stoga je pravi trenutak da nam prvi čovjek stranke navede zašto smo – evo već sedam godina – toliko bolji od drugih.
Vlada na čelu s HDZ-om odgovorno i uspješno vodi Hrvatsku već sedam godina, bez obzira na višestruke krize i izazove s kojima smo se suočili. Okosnica naše politike je koncept modernog suverenizma, koji podrazumijeva korištenje osnaženog međunarodnog položaja za veću kvalitetu života građana. Stranka smo koja je čvrsto usidrena u desnom centru, tamo gdje ju je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Čuvamo vrijednosti domoljublja, demokršćanstva i narodnjaštva koje su u korijenima naše stranke. Preduvjet svih naših postignuća je politička stabilnost koju osiguravamo u suradnji s našim partnerima u parlamentarnoj većini – predstavnicima nacionalnih manjina te demokršćanskih, narodnjačkih, liberalnih i umirovljeničkih stranaka.
Iza naše Vlade ostat će strateška postignuća: Pelješki most, Schengenski prostor, europodručje, Vc koridor i LNG terminal, višenamjenski borbeni avioni Rafale, osiguranih 25 milijardi eura iz EU-a, realiziran Fond solidarnosti EU za obnovu od potresa, autocesta Zagreb-Sisak, druga cijev tunela Učke i Istarski ipsilon, Projekt Slavonija, Projekt Sjever, Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, ulaganja u izgradnju škola, vrtića, studentskih domova, bolnica, cesta, lučke infrastrukture, zračnih luka, vodoopskrbu, razvoj hrvatskih otoka i dr. Ciljeve u okviru svih pet stupova programa Sigurna Hrvatska ostvarujemo. Uz preko 7,2 milijardi paketa pomoći građanima i gospodarstvu te uz sve porezne, demografske i socijalne mjere, stvorili smo sigurnosnu mrežu za sve generacije građana – od djece i mladih do umirovljenika. Iskoristili smo svih milijardu eura iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, a osigurali smo i dodatnih 1,2 milijardi eura iz EU-a za obnovu. Znatno je ubrzana dinamika obnove privatnih kuća i višestambenih objekata, kao i javne infrastrukture.
Također, unaprjeđujemo standard hrvatskih građana. U našem programu definirali smo da će do 2024. prosječna plaća iznositi 7.600 kuna (1.008 eura), a ona je u lipnju 2023. dosegla je 1.150 eura neto. Minimalna plaća rasla je za 70%, s 331 eura na 560 eura neto. Poboljšana je situacija i na tržištu rada. Broj osiguranika povećan je za 220 tisuća u našem mandatu: s milijun i 466 tisuća (listopad 2016.) na milijun 686 tisuća krajem srpnja 2023. Prosječna mirovina rasla je za preko 50%, a poduzeli smo i niz drugih mjera kako bismo zaštitili naše umirovljenike. Primjerice, imali smo već šest intervencija u mirovinski sustav od preko 300 milijuna eura, koje uključuju isplate jednokratnog novčanog primanja za 700 tisuća hrvatskih umirovljenika. Proveli smo i niz mjera za mlade, njihovo zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i kvalitetnije obrazovanje. Uspostavili smo kvalitetno partnerstvo i stalan dijalog sa socijalnim partnerima, predstavnicima sindikata i poslodavaca. U mandatima naše Vlade osnovica za plaće državnim i javnim službenicima porasla je za više od 33%, a prije stupanja nove reforme sustava plaća, Vlada je napravila dodatne iskorake u cilju poboljšanja materijalnog statusa zaposlenih. Donijeli smo odluku o isplati privremenog dodatka za više od 219 tisuća službenika s nižim primanjima u iznosu od 100, 80, 60 eura neto. Koristeći sredstva iz Mehanizma za oporavak EU-a, uložit ćemo rekordnih 1,5 milijardi eura u izgradnju i rekonstrukciju škola diljem Hrvatske radi uvođenja jednosmjenske nastave. Kad se uzmu u obzir svi izvori financiranja, ukupno ulažemo i preko pola milijarde eura u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje vrtića s ciljem da do 2027. dosegnemo 90% obuhvata djece u vrtićima.
Postigli smo mnogo i u pogledu veće djelotvornosti države, kao i u upravljanju javnim financijama. Štitimo dostojanstvo hrvatskih branitelja i istinu o Domovinskom ratu, a istodobno vodimo računa o sigurnosti ulaganjima u policiju, vojsku, vatrogasce te u cijeli sustav domovinske sigurnosti. Pritom, njegujemo partnersku suradnju sa saveznicama i koristimo prednosti članstva u EU za ubrzani razvoj svih krajeva Hrvatske. Započeli smo i pregovore o članstvu u OECD-u, što će biti završna faza međunarodnog pozicioniranja Hrvatske.
Gotovo opipljiva blizina nove pobjede na saborskim izborima odmah za sobom povlači sljedeće pitanja. Slijedi li iz tako suverene pozicije HDZ-a jednako jedinstveno povezivanje cjelokupne oporbe? Ili novi iskorak oporbe u smjeru destabilizacije HDZ-a, makar je gore pokušaje od dehumanizacije ili etiketiranja izdajnicima teško zamisliti?
HDZ je snažan, konsolidiran i spreman treći put dobiti povjerenje hrvatskih birača, na temelju postignuća i ispunjenih obećanja iz programa „Sigurna Hrvatska“. Oporba je na posljednjem aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru pokazala da nema rješenje ni za jedno bitno pitanje građana osim lijepljenja etiketa o “korupciji“ ili “veleizdaji“, a bez ikakvih dokaza. Jedino što demonstriraju je animozitet prema HDZ-u. Stoga na predstojećim izborima cilj oporbe neće biti borba za pobjedu nad HDZ-om, jer znaju da to ne mogu, već je njihova ambicija jedino onemogućiti takvu konfiguraciju Hrvatskog sabora u kojoj bi HDZ s partnerima došao do 76 mandata. I nakon sedam godina mandata HDZ je uvjerljivo vodeća stranka u Hrvatskoj, jer građani vide tko je ozbiljan, odgovoran i pouzdan u upravljanju zemljom. I u posljednjem izvješću jedne od najuglednijih svjetskih agencija Standard&Poor's ističe se da je Vlada predvođena HDZ-om i parlamentarnom većinom poduzela snažne mjere koje su omogućile svladavanje energetske krize i gospodarski oporavak. Uz nas, birači znaju što dobivaju. A oporba je već u više navrata pokazala da nije na razini odgovornosti koja se zahtijeva za vođenje Hrvatske u izazovnim vremenima.
Kad je riječ o odnosu s jedinicama lokalne i regionalne samouprave Vlada je posljednjom poreznom reformom jasno dala do znanja da i s te strane očekuje preuzimanje veće odgovornosti. Pa ipak, čini se da mnogi to nerado čine. Imamo li u Hrvatskoj problem izbjegavanja odgovornosti i naviku dociranja sa strane?
Naša Vlada otpočetka mandata uspostavila je snažno partnerstvo te strukturiran i redovit dijalog s jedinicama lokalne i područne samouprave. To se i osjeti po realizaciji brojnih razvojnih projekata i apsorpciji europskih sredstava. Poduzeli smo mjere fiskalne decentralizacije te su prihodi lokalne samouprave u mandatu naše Vlade porasli za čak milijardu eura. Primjerice, povećanje za Split iznosi 58 %, a za Osijek 57 %, za Grad Zagreb 39 %, a za Rijeku 32 %. Pritom smo za ta četiri grada, zajedno s drugih osamnaest gradova, osigurali 680 milijuna eura iz ITU mehanizma. Ta sredstva gradovi će moći uložiti u vlastite razvojne projekte. Upravo zbog toga su teze o tome da se nešto oduzima gradovima i općinama besmislene. S novim krugom poreznih izmjena nastavljamo s politikom povećanja plaća građanima, osobito onih s najnižim primanjima. Podsjetit ću da smo dosad proveli porezna rasterećenja veća od 1,3 milijarde kuna. Ujedno, prijedlog poreznih izmjena ima za cilj osnaživanje fiskalne autonomije općina i gradova.
Stalno povećavamo i ovlasti i sredstva lokalnim jedinicama. Sada im omogućujemo da samostalno propišu iznose poreza na dohodak te zbog ukupnog povećanja prihoda dodatno povećaju plaće građanima. Pozdravljamo inicijativu niza gradonačelnika koji su već i najavili. Vlada je fiksiranjem cijene električne energije i plina, osigurala županijama, gradovima i općinama financijsku stabilnost i prostor da se fokusiraju na razvojne prioritete, umjesto da se brinu o cijeni energenata.
Socijalna situacija u Hrvatskoj dosta je stabilna no, premda usporava, inflacija i dalje pogađa građane. Nadalje, čini se da postoji nesklonost u javnosti da se kritički promotre svi čimbenici koji utječu na inflaciju, dakle i oni iz privatnog sektora. Koliko će u prevladavanju krize pomoći novi paket mjera Vlade?
Novim paketom mjera građanima omogućujemo mirnu jesen i zimu u pogledu cijene energenata. Zadržali smo istu cijenu električne energije, koja bi bez mjera Vlade bila znatno veća. Ujedno, ograničenje cijene plina na snazi je do travnja iduće godine. Time cijena energije za javne ustanove, županije, gradove i općine, škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i nemoćne, vjerske zajednice i druge institucije, srednje i malo poduzetništvo i obrtnike ostaje ista. Paket sadrži potpore za naše najugroženije građane: umirovljenike, nezaposlene, obitelji s djecom koje su korisnici dječjeg doplatka i druge. Njima će se osigurati jednokratna pomoć za prevladavanje troškova energetske krize i inflacijskih pritisaka. Primjerice za umirovljenike to je već sedmi put kako Vlada intervenira jednokratnim potporama (160, 120, 80 ili 60 eura). Inflacija je zahvaljujući Vladinim mjerama fiksiranja cijene energije, padala osam mjeseci zaredom. Vlada je svojim potezima spriječila socijalnu frakturu u okolnostima krize, te očekujemo solidaran doprinos svih u suzbijanju inflacije. Pojedini akteri su neopravdanim dizanjem cijena produbili inflatorne pritiske koji stvaraju nejednakosti u društvu. U svrhu smanjenja rasta inflacije, donijeli smo administrativnu mjeru ograničenja cijena 30 osnovnih namirnica i proizvoda iz potrošačke kartice koja će jamčiti građanima povoljne cijene za tu vrstu proizvoda te isto tako imati utjecaj na zaustavljanje rasta inflacije. Odredili smo najvišu cijenu, no to ne znači da proizvodi obuhvaćeni Odlukom Vlade ne mogu imati i nižu cijenu, kao što se i dogodilo nakon prošlogodišnje intervencije Vlade oko cijena osam proizvoda. U tom kontekstu obavili smo i razgovore s predstavnicima trgovačkih lanaca, od kojih očekujemo da dodatno snize cijene određenih artikala, što se i počelo događati. Vidimo i najave pojedinih banaka o povećanju kamatnih stopa na depozite građana, što će također pridonijeti smanjenju inflacije. Drago nam je da su banke prepoznale aktivnosti Vlade nakon izdavanja narodnih obveznica i najava izdavanja trezorskih zapisa.
Bit svega je da smo Hrvatsku danas doveli u poziciju da je financijski dovoljno snažna i otporna da u krizama iznesemo ovakve snažne pakete pomoći, a da pritom zadržimo smjer odgovornog upravljanja javnim financijama, gospodarskog rasta i ostvarivanja strateških ciljeva. Neki akteri na političkoj sceni su preispitivali treba li Hrvatska u okolnostima globalne krize postati članica europodručja i Schengenskog prostora. Baš to i je bio trenutak da Hrvatska postane dio dublje integracije europskog projekta i time bude zaštićenija od kriza. To je i pokazatelj koliko smo predano morali raditi na ispunjenju svih preduvjeta da ostvarimo ta postignuća unatoč svim vanjskim izazovima.
Nedavno je jedan britanski komentator zaključio kako je Velika Britanija zbog Brexita izgubila mjesto za stolom za kojim sjede najveće europske sile, ali i dobru priliku da utječe na politiku cijelog kontinenta. S druge strane, Hrvatska zbog članstva zapravo formira politiku EU. Je li hrvatska javnost svjesna svih koristi te pozicije?
Od zemlje koja prije tri desetljeća nije ni bila međunarodnopravni subjekt, Hrvatska danas ne samo da je jednakopravna s drugim članicama EU-a, već je uvažen akter europske politike. Kao takvi, svjesni smo i da biti u jezgri europske integracije donosi i određene obveze i odgovornost – ne samo prema svojim, već i prema svim europskim građanima, ali i svijetu. Doveli smo Hrvatsku za stol, ravnopravno s drugim članicama raspravljamo i odlučujemo u Europskom vijeću, surađujemo s drugim institucijama, postajemo akteri koji donose ideje i svoja vlastita iskustva i dodanu vrijednost. Na taj način smo u mogućnosti donositi odluke koje su najbolje za Hrvatsku. Europska unija je zajednica vrijednosti i prava, ali i zajednica u kojoj Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku za daljnji ekonomski razvoj. Hrvatska je 2016. bila na 62 % prosjeka razvoja EU-a, a danas je na 73 %. BDP je od 2016. do 2023. narastao za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura. Nakon deset godina članstva Hrvatska je na dobitku od gotovo 12 milijardi eura – na ime članarine uplatila je u europski proračun 5,2 milijarde, a primila 17,1 milijardu. I posljednja izvješća svjetskih rejting agencija, koja Hrvatskoj dodjeljuju najviši investicijski kreditni rejting dosad, najavljuju da će Hrvatska i dalje ostvarivati brži rast od većine zemalja europodručja. Lovimo korak s razvijenijim zemljama, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030., nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive. Našim zalaganjem osigurali smo 25 milijardi europskih sredstava, što je prilika za daljnji razvojni iskorak, ulaganja u infrastrukturu te digitalnu i zelenu tranziciju koje nose potencijal za daljnji gospodarski rast.
Državnik ste koji dosljedno podupire borbu Ukrajine za slobodu. To ste radili i prije otvorene ruske agresije, kada su vam mnogi iz oporbe prigovarali da to činite zbog nekih svojih skrivenih interesa. Kako tumačite njihovo okretanje leđa Ukrajini čak i kada je čitavi demokratski svijet stao iza nje?
Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i to je čin bez presedana. Politika Hrvatske je podrška teritorijalnoj cjelovitosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine što je i politika demokratskog svijeta kojem pripadamo. HDZ i parlamentarna većina stoje na pravoj strani povijesti. Pomoć koju smo uputili, bila ona diplomatska, financijska, humanitarna ili vojna, jest logična, dosljedna i ispravna politika jer je i Hrvatska bila žrtva agresije, kao i Ukrajina. Stoga ćemo, i dalje, s punom solidarnošću i uvjerenjem da radimo ispravne korake, pomagati Ukrajini. Kao članica NATO-a i Europske unije nismo nesvrstana niti neutralna država. To mogu tvrditi jedino oni političari koji s tim procesima nemaju nikakve veze niti su s njima identificirani. Oni koji su procijenili da u ovom trenutku žrtvi agresije ne treba pružiti pomoć postupili su neodgovorno i na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Pomoć Ukrajini ulaganje je i u našu sigurnost jer ukrajinski narod danas brani vrijednosti demokracije, slobode i mira cijele Europe.
Hrvatska je ona država EU koja predstavlja primjer demokratskih standarda kada je riječ o manjinskim pitanjima. Može li se zaključiti da će, obzirom na standarde koje smo sebi postavili, uvjet članstva Srbije u EU biti daljnje poboljšanje položaja tamošnjih Hrvata?
Kao važno postignuće naše politike modernog suverenizma trajno će ostati zabilježen izgrađeni Hrvatski dom Matica u Subotici, što je ulaganje hrvatske Vlade kako bi Hrvati u Srbiji dobili središnje mjesto okupljanja. Odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni su rezidualnim pitanjima iz doba Miloševićeve agresije na Hrvatsku. Politika HDZ-ove Vlade je da snažno čuvamo naše vrijednosti kao suvremena i moderna demokratska zemlja, a osobito dostojanstvo Domovinskog rata i prava hrvatskih branitelja koji su u temeljima države. Istovremeno, u smirenom ozračju i dijalogu trebamo nastojati rješavati sva otvorena pitanja, osobito glede informacija o nestalima u Domovinskom ratu, pitanja granice, procesuiranja ratnih zločina, ratnih šteta i povrata kulturnih dobara.
Podupiremo europski put zemalja jugoistoka Europe, uz ispunjenje kriterija, osobito Bosne i Hercegovine, koja nam je najvažnija susjedna zemlja. Ako se zemlje jugoistoka Europe ostavi bez europske perspektive, osnažit će utjecaj drugih aktera koji mogu pridonijeti nestabilnosti i nesigurnosti susjedstva. Brigom o nacionalnim manjinama u hrvatskom društvu jačamo položaj Hrvata u zemljama u susjedstvu. Zahvaljujući uspostavljenom povjerenju u okviru parlamentarne većine, učinjene su brojne geste u pogledu dolazaka predstavnika srpske manjine na obljetnicu Oluje u Kninu, u kolonu sjećanja u Vukovaru i u Škabrnju.
Nema sumnje da je politički smjer Hrvatske zaslužan za poboljšanje položaja Hrvata u BiH. Od tog smjera opet odudara politika i retorika Zorana Milanovića. Očekujete li da bi zbog toga tamošnji Hrvati mogli doći u nepovoljniju poziciju kada je riječ o njihovim konstitutivnim pravima?
Vezano za položaj Hrvata u BiH naša politika je konzistentna i što je najvažnije, uspješna. Za razliku od Milanovića i drugih koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istovremeno podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH. Principi kojima se vodimo su stabilna i funkcionalna BiH koja napreduje na svom europskom putu te čvrsto zalaganje za ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda. Položaj Hrvata nakon posljednjih izbora je bitno poboljšan. Ostvarujemo izvrsnu suradnju s Hrvatskim narodnom saborom BiH i HDZ-om BiH. Hrvati imaju i mjesto predsjednice Federacije BiH, a ravnopravno i legitimno su zastupljeni u okviru federalne Vlade i Vijeća ministara te na drugim razinama. Hrvatska Vlada bila je najsnažniji zagovornik davanja BiH statusa kandidata za članstvo u EU, što se na kraju i dogodilo. Vezano za retoriku i djelovanje Milanovića, ne vidim kakvu korist i pozitivan utjecaj na položaj Hrvata u BiH mogu imati uvrede međunarodnoj zajednici, čime se on jedino bavio. Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, ne njihova izolacija; oni su sada u puno boljoj poziciji da utječu na prilike u BiH i da budu predvodnici europskih integracija. Potreban je nastavak razgovora političkih aktera za postizanje reforme izbornog zakonodavstva. Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na europskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama. I to u suradnji, a ne u sukobu s međunarodnom zajednicom.
Datum izbora za europski parlament je definiran. Kada će biti izbori za Hrvatski sabor?
Svi izbori bit će u ustavnim rokovima i na vrijeme. Kao vodeća stranka dajemo odgovore na sva ključna pitanja koja su važna za budućnost Hrvatske, a to su u novim geopolitičkim okolnostima sigurnost, energetska neovisnost, prehrambena samodostatnost, zelena tranzicija i digitalna transformacija. Po svim tim temama građani će odlučivati u 2024. i odrediti smjer kojim Hrvatska treba ići.
Uz te prioritete, bit će nam kao i dosad važno da politike Vlade odražavaju naše vrijednosti te da rješavamo identitetska pitanja. Kako smo i naglasili u našem programu Sigurna Hrvatska, to činimo u tri smjera. Prvo, njegujemo naše nacionalne simbole i obilježavamo bitne povijesne događaje koji su doprinos izgradnji nacionalnog zajedništva i identiteta. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja, a 18. studenoga proglasili smo Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Vukovar je postao mjesto posebnog pijeteta. Drugo, naše politike odražavaju zahvalnost hrvatskim braniteljima kojima dugujemo slobodnu Hrvatsku. Gradimo četiri Veteranska centra, donijeli smo Zakon o hrvatskim braniteljima, a uskoro ćemo dodatno podići i osobne invalidnine. Čuvamo dignitet Domovinskog rata te aktivno radimo na pronalasku nestalih osoba. I treće, naše demokršćanske, obiteljske i domoljubne vrijednosti očituju se i u pojedinim javnim politikama, pogotovo u području rada, demografske politike i kulturnog identiteta. U tom pogledu, regulirali smo rad nedjeljom kako bismo radnicima omogućili da nedjelju provedu s obitelji te osigurali da se rad nedjeljom plaća 50% više. Osim toga, utrostručili smo roditeljske naknade, a kroz različite mjere porezne, demografske, mirovinske i socijalne politike jačamo položaj obitelji. Donosimo prvi ikada Zakon o hrvatskom jeziku kako bismo njegovali i razvijali hrvatski jezik te ga zaštitili u vremenu globalnih izazova. Imajući u vidu ulogu Katoličke crkve kroz povijest u očuvanju identiteta hrvatskog naroda, nastavljamo i redovan dijalog s Hrvatskom biskupskom konferencijom o nizu pitanja, uz razvoj bliskih odnosa i sa Svetom Stolicom, koja je važan međunarodni partner Hrvatske. Sve to članicama i članovima HDZ-a, kao i svim našim sugrađanima daje pouzdan smjer sigurne, ali i hrabre Hrvatske, koja ima svoje vrijednosti, svoju ponosnu povijest, dobru i stabilnu sadašnjost, a usto i perspektivnu budućnost.
Snaga zajedništva br. 20