Osigurali smo opsrkbu energentima po priuštivoj cijeni

Premijer Plenković zahvalio je potpredsjedniku Medvedu na postizanju dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu VSOA-e i poručio da brigadni general Mijo Validžić ostaje Vladin prijedlog za mjesto ravnatelja

Otvarajući 234. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Komentirajući postizanje dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu Vojne sigurnosno obavještajne agencije, ponovio je čvrstu poziciju Vlade o prijedlogu za ravnatelja VSOA-e brigadnog generala Mije Validžića, sa svim kompetencijama koje ima za obavljanje te dužnosti u svojoj dosadašnjoj karijeri.

S te će se pozicije, dodao je, voditi razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika Republike, s ciljem da se to pitanje što prije riješi.

Velika ulaganja u zdravstvenu, obrazovnu i stambenu infrastrukturu u Dalmaciji

Potom se osvrnuo na niz posjeta dalmatinskim gradovima, počevši od Splita, gdje je realizirano ulaganje u Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC-a Split u vrijednosti od 9 milijuna eura, pola iz državnog proračuna, a pola iz europskih fondova.

"Radi se o snažnoj podršci Vlade gradu Splitu za kvalitetniju zdravstvenu uslugu za drugi najveći zdravstveni centar nakon Zagreba kojem ponekad gravitira čak i do dva milijuna ljudi", istaknuo je premijer Plenković i dodao da se radi samo o dijelu ukupnog ulaganja države u proteklih nekoliko godina u zdravstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 70 milijuna eura.

Naglasio je kako je predviđeno još 340 milijuna eura ulaganja u hrvatsko zdravstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U Šibeniku je otvoren Studentski dom Palacin, vrijedan 11 milijuna eura, a premijer Plenković kazao je kako se radi o ogromnom ulaganju u poboljšanje obrazovne infrastrukture.

Studentski dom ima kapacitet od 340 ležajeva, najmodernije je opremljen i uređen te Visokom učilištu u Šibeniku omogućuje kvalitetan smještaj studentima, osobito onima koji imaju malo niže socio-ekonomske uvijete za koje je rezervirano oko 60% mjesta.

"To je jedan krasan doprinos policentričnom razvoju hrvatskog obrazovnog sustava, pozicioniranju grada Šibenika i kao obrazovnog grada, uz sve ostale gospodarske, turističke, kulturne i sportske karakteristike koje krase ovaj dalmatinski grad", poručio je.

U Zadru investicija od ukupno 8 milijuna eura, od kojih je država sudjelovala s 3 milijuna eura, a izgrađeno je čak 100 stanova.

Ovaj projekt, kazao je premijer, predstavlja još jedan odličan primjer transformacije nekadašnjih vojnih objekata koje su predane od strane države u vlasništvo grada.

Naglasio je da su cijene metra kvadratnog tih stanova u današnjim okolnostima izrazito povoljne, što je važna poruka i za demografsku politiku i za mlade obitelji u Zadru, ali i za konzistentnu politiku rješavanja stambenoga pitanja uz snažan angažman i poticaj države.

Izvrsna posjećenost i sadržaj rasprava na Dubrovnik Forumu

Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je na Dubrovnik Forumu, a ovogodišnje izdanje te konferencije koja se već tradicionalno održava početkom srpnja u Dubrovniku, ocijenio je izvrsnim i u smislu posjećenosti i u smislu sadržaja.

Teme i rasprave, dodao je, bile su globalnog karaktera, s europskom i regionalnom dimenzijom sudjelovanja, a bio je to i odličan uvod za sastanak na vrhu NATO-a u Vilniusu, na kojem su uime Vlade sudjelovali ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman i ministar obrane Banožić, u ministarskom formatu.

Predsjednik Vlade osvrnuo se na 28. godišnjicu strašnoga genocida u Srebrenici, obilježenu 11. srpnja, u kojem je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih dječaka i muškaraca.

"Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikad ne ponovi", poručio je još jednom izrazivši pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima tog strašnog genocida.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak s predstavnicima sektora ribarstva podsjetivši da je Vlada brojnim mjerama poduprla i taj sektor u proteklim kriznim godinama.

Milijarda i 500 milijuna eura predstavlja najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu dosad

Prije tjedan dana predstavljen je prvi dio javnog poziva za gradnju preko 600 škola, a natječaj je vrijedan 302 milijuna eura.

"U razdoblju koje je pred nama osigurat ćemo milijardu i 500 milijuna eura za izgradnju obrazovne infrastrukture, škola i sportskih dvorana", kazao je premijer istaknuvši da je to za 50% više od sredstava koja su Hrvatskoj bila na raspolaganju za obnovu od potresa.

To će, naglasio je, predstavljati najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu dosad radi uvođenja jednosmjenske nastave i stvaranja preduvjeta da obrazovni ciklus bude tako organiziran da hrvatska djeca dobiju sva potrebna znanja kako bi im rezultati tog ciklusa omogućili široko opće obrazovanje i posebna znanja te da izlaze na tržište rada spremni za konkurenciju.

To je sve, dodao je, povezano i s ulaganjima u izgradnju i opremanje predškolskih ustanova, za koje se otvaraju drugi natječaji u vrijednosti od 215 milijuna eura bespovratnih sredstava.

"Pred nama je ogroman investicijski ciklus, od predškolskog obrazovanja do izgradnje obrazovne infrastrukture", poručio je.

Danas će se u Karlovcu, kazao je premijer Plenković, riješiti problem koji je postojao na dionici brze ceste Karlovac – Mostanje – Vukmanički Cerovac.

Radi se o velikoj investiciji Hrvatskih cesta, vrijednoj 24 milijuna eura, a cesta je duga 6,2 kilometra i premostit će prometne poteškoće koje su ranije postojale u gradu Karlovcu.

Najavio je da će sutra u prvom službenom posjetu Hrvatskoj boraviti slovenski premijer Golob, a premijer Plenković kazao je da će razgovarati o svim temama iz područja političkih i gospdoarskih odnosa.

Tom će se prigodom, dodao je, potpisati i dva sporazuma, jedan o energetskoj suradnji, a drugi o zdravstvenoj suradnji.

Politika Vlade za vrijeme energetske krizu bila je očuvanje socijalne kohezije i sšrečavanje socijalne frakture, u čemu je u potpunosti uspjela

Osvrnuo se potom na temu koja je politički okupirala javnost proteklih dana – pitanje prodaje viškova plina koje je Hrvatska elektroprivreda ranije kupila od INA-e pa ih kao višak pustila u operativni transportni sustav Plinacra, koji su onda određenom procedurom i automatizmima prodavani na aukcijama putem HROTE-a.

Kazao je kako će o tome danas biti više riječi na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, na kojem će sudjelovati ministar gospodarstva Davor Filipović, kao i predsjednik Uprave HEP-a te čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a.

Cilj rasprave na tom Oboru, dodao je premijer, jest da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala.

Ponovio je bit politike hrvatske Vlade u energetskoj krizi bez presedana, koja je uzrokovana agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu.

Ta je agresija prouzročila ne samo tragediju za ukrajinski narod, ogromne žrtve i štete, destabilizaciju sigurnosne arhitekture Europe, nego je imala i enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države.

To se ponajprije manifestiralo u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega rastu cijena plina, koji automatski veže za sobom i rast cijena struje, naftnih derivata. A kada rastu cijene energenata, dodao je, rast se prelijeva i na troškove života u svim mogućim aspektima.

Politika hrvatske Vlade je i kroz pandemiju Covida-19 i kroz ovu energetsku, prehrambenu i inflacijsku krizu imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu, podsjetio je premijer Plenković naglasivši kako je Vlada u tome u potpunosti uspjela.

Ključni element energetske politike – osigurati opskrbu energenata po priuštivim cijenama

U energetskom smislu, rekao je premijer Plenković, politika hrvatske Vlade imala je dva temeljna i ključna elementa.

Prvi je bio da cijena energenata bude priuštiva hrvatskim građanima, gospodarstvu i institucijama, a drugi da se osigura opskrba energentima.

"Hrvatska, hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo niti u jednom trenutku od početka ruske agresije na Ukrajinu nije došla u rizik nedostatka bilo kojeg energenta. Uvijek je bilo plina, uvijek je bilo struje, uvijek je bilo naftnih derivata i uvijek su cijene tih energenata bile priuštive za naše građane i za naše gospodarstvo", poručio je.

Upozorio je pritom kako bi se, da nije bilo odluka hrvatske Vlade, o subvencioniranim cijenama struje i plina te da je prepušteno tržištu da određuje cijene energenata, tek onda vidjelo što bi bile posljedice socijalne frakture i nedostatka socijalne kohezije u društvu.

"Mi to vidjeli nismo, a to se nije dogodilo slučajno već ciljanim intervencijama i odlukama Vlade Republike Hrvatske i to pravovremenim", naglasio je.

Zbog tih odluka Vlade priuštive cijene plina i struje imali su i dječji vrtići, škole, fakulteti, bolnice, domovi zdravlja, domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske organizacije, nevladine udruge, građani i gospodarstvo, naveo je premijer Plenković.

Svi oni su kroz svo ovo razdoblje koristili subvencionirane ili regulirane cijene struje i plina, što je bio ključ uspješnoga vođenja kroz ovu krizu od strane Vlade.

To što smo izgradili LNG-terminal na Krku itekako je pomoglo osiguranju opskrbe plinom

S ciljem europske politike osiguranja dovoljnih zaliha plina, Vlada je prošlo ljeto osigurala da se podzemno skladište plina Okoli ispuni na vrijeme te je ta popunjenost već oko 1. listopada bila blizu 100%.

Politika osiguranja dovoljnih zaliha plina bila je vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku u ratnim okolnostima u Ukrajini može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin iz Rusije ne šalje preko Ukrajine prema Europi.

"Dakle, morali smo osigurati opskrbu plinom, pri čemu nam je itekako pomogla činjenica da smo izgradili LNG-terminal na Krku, što znači diversifikaciju opskrbnih pravaca", istaknuo je premijer Plenković.

U cijelom tom kontekstu, naglasio je važnu ulogu Hrvatske elektroprivrede, kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu, koja je u tako velikoj energetskoj krizi bila instrument politike države u politici osiguranja dostupnosti energenata i njihove priuštivosti.

Kada su najesen, podsjetio je, cijene plina premašile 250 eura, a drugi opskrbljivači odustajali od svojih obveza i ugovora jer nisu mogli nabaviti plin, upravo je odlukama Vlade Hrvatska elektroprivreda osigurala plin onima koji ga u protivnom tijekom zimskih mjeseci možda ne bi imali.

Već su osigurane dovoljne količine plina za iduću sezonu grijanja

Naglasio je da je dobro što su osigurane dovoljne količine plina već i za iduću sezonu grijanja.

Što se tiče situacije s otpuštanjem viškova plina tijekom lipnja, premijer je podsjetio da je u trenutku kada je Vlada obaviještena od strane HROTE-a HERA-e, 29. i 30. lipnja, izmijenjena odgovarajuća uredba na prvoj sljedećoj sjednici i zaustavljena je obveza INA-e da prodaje plin HEP-u i HEP-a da ga preuzima.

"Mi ćemo do kraja, na temelju izvješća koja su nam dostavili i Plinacro i HERA i HROTE i HEP, analizirati ovu situaciju. Želimo, prije svega mi, rasvijetliti tu situaciju do kraja i onda, ukoliko treba, donijeti neke odluke, ali da pritom budemo svjesni da je zahvaljujući našim odlukama HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vremenu energetske krize po tržišnim cijenama", rekao je predsjednik Vlade.

Naglasio je kako, u svakom slučaju, cijela ta situacija nema nikakav efekt na građane – cijena plina im je i dalje ista, kao i cijena struje, a i HEP je prošao puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka Vlade o reguliranim cijenama plina i subvencioniranim cijenama struje.

Milijun i 300 tisuća eura gradovima i općinama za razvoj infrastrukture

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uručilo je 25 ugovora u vrijednosti od milijun i 300 tisuća eura gradovima i općinama za razvoj infrastrukture kao preduvjet za ulaganje i gospodarski oporavak.

Ministarstvo poljoprivrede je uručilo 15 ugovora u vrijednosti višoj od 4 milijuna eura za ulaganja u modernizaciju, tehnologiju, strojeve, alate i opremu u predindustrijskoj preradi drva te razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava.

Medved je naveo da je Ministarstvo poljoprivrede, kroz mjere i aktivnosti koje su se provodile od potresa do danas na području Sisačko-moslavačke županije, isplatilo gotovo 121 milijun eura.

"I ovim uručenjem ugovora jasno pokazujemo kako naša Vlada ulaže značajne napore u revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Sisačko-moslavačke županije", naglasio je Medved.

Istekao rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić ponovio je da je s 30. lipnjem istekao rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, no još su uvijek u tijeku ažuriranja pristiglih dokumenata za radove koji su izvršeni i isplaćeni do 30. lipnja,.

"U proteklih 11 dana pristiglo je još dodatnih 60 milijuna eura tako da je s današnjim danom iznos ukupno odrađenih i isplaćenih poslova i radova milijardu i 490 milijuna eura, odnosno 137% ukupne alokacije dodijeljene Hrvatskoj", kazao je ministar.

Što se tiče obnove privatnih kuća, trenutno se na području zagrebačkog i petrinjskog potresa izvode radovi na 765 gradilišta, od toga 272 nekonstrukcijskih obnove, 188 konstrukcijskih obnove, zatim 154 gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja 131 montažne kuća u Petrinji i Glini te 20 višestambenih kuća financiranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

"Sukladno odluci Vlade o izgradnji 36 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije, u ovom trenutku se provode aktivnosti na početku izgradnje 11 stambenih zgrada" rekao je Bačić.

Konstrukcijska obnova: u prvih 6 mjeseci isplaćeno je sedam puta više nego cijele prošle godine

Istaknuo je da se provodi 188 konstrukcijskih obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a koliko je ubrzana govori podatak da je u prvih 6 mjeseci ove godine isplaćeno 33 milijuna eura na poslovima konstrukcijske obnove, što je 7 puta više nego u čitavoj prošloj godini.

Naglasio je da je i povećan broj zahtjeva za obnovu te je do danas građanima otvoreno 179 prijelaznih računa i u protekla dva mjeseca isplaćeno 8,6 milijuna eura.

"Što se tiče kontejnerskih naselja, nastavljamo sa zbrinjavanjem naših sugrađana koji su u kontejnerskom naselju, a do početka rujna ćemo ih u potpunost iseliti", zaključio je ministar.

Ukidanje dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Andore

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprečavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

"Stupanjem na snagu, konvencijom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između dviju država, te će se postići brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohodaka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga", kazao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić, podsjetivši da su predstavnici Hrvatske i Andore konvenciju potpisali lanjskog 14. listopada u Washingtonu.

Izvijestio je da je Andora u veljači ove godine okončala svoj unutarnji postupak ratifikacije konvencije, a što se tiče Hrvatske, trebaju se intenzivirati koraci kako bi se do kraja godine konvencija ratificirala i primjenjivala od 1. siječnja 2024. godine.

Osnovan Organizacijski odbor za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Ministar Tomo Medved predstavio je Odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, čija je zadaća izrada programa te priprema i organizacija središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 28. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Oluja", koje će se u organizaciji Vlade Republike Hrvatske održati 5. kolovoza 2023. u Kninu.

"Rad Odbora će koordinirati Ministarstvo branitelja, Odbor čine predstavnici deset institucija, a financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu na razdjelima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja", kazao je ministar Medved.

Za sufinanciranje pokusnih polja navodnjavanja 405 tisuća eura

Vlada je donijela izmjenu Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. temeljem koje se sredstva za provedbu programa povećavaju sa 212,4 tisuće eura, na 405,2 tisuće eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je podsjetila da je Vlada na sjednici održanoj 23. veljače ove godine donijela odluku o donošenju Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. temeljem čega je donesen pravilnik te je proveden javni poziv.

"Uvidom u prijave ustanovljen je interes većeg broja korisnika te je potrebno povećati financijsku omotnicu, stoga se predlaže da se sredstva za provedbu Programa povećaju sa 212.357 eura na 405.223 eura", kazala je Vučković, napominjući da su sredstva osigurana u proračunu, na razdjelu Ministarstva poljoprivrede.

Temeljem javnog poziva, kako je navela, prijavu je podnijelo pet znanstveno-istraživačkih institucija - zagrebački Agronomski fakultet, Hrvatski šumarski institut, osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, BC Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša.

Programom se sufinancira uspostavljanje pokusnih polja za istraživanje navodnjavanja poljoprivrednih kultura, a potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava s intenzitetom do 100% prihvatljivih troškova, pojasnila je Vučković.

HAOD se briše s liste pravnih osoba od posebnog interesa, a uvrštava se HRT

Izmijenjena je i Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, po kojoj se s liste briše Hrvatska agencija za osiguranje depozita, a uvrštava Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Kako je naveo državni tajnik Ministarstva financija Zrinušić, svi resori zaduženi su da svake godine preispitaju razloge da određene tvrtke budu na listi pravnih osoba od posebnog interesa, a sve sukladno javno objavljenim kriterijima.

Tako se, prijedlogom resornih ministarstava, s liste briše Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD), a uvrštava Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Smanjenje plaće i dodataka sudskim namještenicima za vrijeme provedeno u štrajku

Na sjednici je donesena i Odluka o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

Vlada predlaže tu odluku, objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na to da u zahtjevu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika stoji ultimatum da se plaće državnih službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima moraju povećati odmah te da predstavnici sindikata nisu spremni nastaviti dijalog o okončanju štrajka, kao ni socijalni dijalog u postupku uvođenja novog sustava plaća kao krajnje mjere Vlade.

"Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja", rekao je ministar.

Obrazlažući odluku, Malenica je naveo kako je od početka štrajka s predstavnicima sindikata održano pet sastanaka na kojima se u duhu socijalnog dijaloga pokušao pronaći dogovor.

Predstavljena su im povećanja plaća sukladno odluci Vlade o isplati privremenog dodatka, kao i projekcije rasta plaća za najbrojnije kategorije državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.

Uz to, dodao je, sindikalcima je predložen sporazum kao jamstvo dijaloga i povećanja plaća u pravosudnim tijelima u okviru novog zakona o plaćama i nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova.

Sporazum je upućen na izjašnjavanje članovima sindikata, no oni su ga odbili.

Prosječna plaća u pravosuđu povećana oko 15%

"Predloženi sporazum iskorak je Vlade u jačanju socijalnog dijaloga unatoč činjenici da taj sindikat nije potpisnik kolektivnog ugovora, odnosno nije reprezentativni sindikat sukladno Zakonu reprezentativnosti", istaknuo je Malenica.

Podsjetio je kako je službenicima i namještenicima u pravosuđu u srpnju isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15%.

Također, plaće službenika i namještenika u pravosuđu u protekle četiri godine rasle su u četiri navrata – 2019. godine kada je za otprilike 70% službenika u pravosuđu povećan koeficijent za 9%, 2022. godine kada je u dva navrata povećan koeficijent za dvije skupine zaposlenih (informatičare i namještenike), te ove godine kada su ponovno povećani koeficijenti za zapisničare.

Uz ta povećanja, naglasio je Malenica, u tom je razdoblju i osnovica za plaće porasla za otprilike 33%.

"Primjera radi, od 2018. godine do 2023. godine koeficijent zapisničara porastao je za 34,8%, što je otprilike 330 eura, a u ovom sporazumu Vlada se obvezala na daljnje povećanje plaća. S tim da bi neto plaća zapisničara početkom sljedeće godine s novom uredbom iznosila ukupno oko 1000 eura neto", istaknuo je.

Od otprilike 7200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima njih 6300 ovaj je mjesec dobilo dodatak od 100 eura, isplaćen je regres od 300 eura, a minimalna neto plaća, koja je bila oko 560 eura, sada je oko 660 eura.

Poreznim izmjenama omogućili smo dodatno povećanje plaća

Premijer Andrej Plenković apelirao je na zaposlene da se vrate na posao te najavio da će Vlada poreznim izmjenama, koje će također stupiti na snagu od 1. siječnja, dodatno omogućiti povećanje plaća svim službenicima i namještenicima.

Zato apeliramo još jednom da se ljudi vrate na posao, da hrvatsko sudstvo može normalno funkcionirati, istaknuo je, rekavši da Vlada danas donosi ovu odluku kako bi se omogućila funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa.

"Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i razgovore i pronalaženje rješenja koja će biti maksimalno moguća, da svi oni koji rade u pravosuđu imaju veća primanja. To je bilo u ponuđenom memorandumu koji je ministar predstavio sindikatima", kazao je Plenković.

Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta kroz programske ugovore koji se temelje na rezultatima

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je Uredbu o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj.

"U dosadašnjem sustavu financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta bio je veliki udio institucionalnog proračuna u odnosu na dio financiran iz kompetitivnih znanstvenih projekata te nije postojala jasna veza između financiranja i učinka znanstvenog rada", istaknuo je. Dodao je da je tadirješavanja tog izazova propisano da se financiranje iz državnog proračuna provodi kroz programske ugovore koji se temelje na rezultatima.

"Time će se omogućiti veća autonomija upravljanja proračunom od strane visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta", istaknuo je ministar pojašnjavajući da će se ukupno višegodišnje financiranje određivati kroz pregovarački proces, a na temelju kriterija i mjerila koje propisuje Vlada.

Uredba propisuje strateške i posebne ciljeve javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta koji su temelj za pregovaranje i prijedlog razvojne proračunske komponente i izvedbene proračunske komponente. Propisana su četiri strateška cilja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta te posebni ciljevi javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta koji pridonose ostvarenju njihovih strateških ciljeva.

Ujedno je propisan postupak financiranja temeljem sklopljenog programskog ugovora, postupak praćenja i vrednovanja provedbe programskog ugovora te rokovi dostave i sadržaj izvješća o provedbi, rokovi za vrednovanje, i uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja imenuje stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.

U odnosu na vrednovanje, Uredbom je detaljno propisan postupak vrednovanja provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja a što je izrazito bitno radi procjene postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja.

Načelno, javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima koje se bave značajnim i utjecajnim istraživanjima, kroz novi model, postupno će se dodijeliti više javnih sredstava na temelju transparentnih i zajednički utvrđenih kriterija utemeljenih na rezultatima povezanim s razvojnim ciljevima i planiranim investicijama, kako je definirano u okviru programskog ugovora.

Memorandum o razumijevanju na području vraćanja između Hrvatske i Frontexa

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Memorandum o razumijevanju na području vraćanja između Republike Hrvatske i Frontexa.

Podsjetio je da je Memorandum potpisao s izvršnim direktorom Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu 8. lipnja u Luksemburgu.

"Potpisivanje Memoranduma nastavak je promicanja partnerstva i suradnje u području vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj", istaknuo je Božinović.

Za provedbu postupaka vraćanja Frontex će u Hrvatskoj rasporediti stručnjake na razdoblje od 6 mjeseci koji će pružati tehničku pomoć kod identifikacije, ali i operativnu pomoć u provedbi dobrovoljnog i prisilnog vraćanja te promicati dobrovoljna vraćanja.

Ministar Božinović je pojasnio kako se radi o šest stručnjaka za vraćanje, od kojih su tri za aktivnosti savjetovanja, dva za suradnju s trećim zemljama i jedan za pružanje podrške sustavima vraćanja.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad gospodarskom manifestacijom »Jesen u Lici«

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad XXV. gospodarskom manifestacijom "Jesen u Lici", koja će se održati 29. rujna do 1. listopada 2023. u Gospiću.

Ministrica Vučković kazala je da se radi o manifestaciji koja njeguje i promiče kvalitetu i raznolikost izvornih i tradicionalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, običaja i posebnosti brdsko-planinskog područja Republike Hrvatske te razvoj tržišta za proizvode malih poljoprivrednih gospodarstava, kao i razvoj lokalnog gospodarstva i tako doprinosi očuvanju domaće poljoprivredne proizvodnje u otežanim prilikama biljne i stočarske proizvodnje u brdsko-planinskom području.

Izvor: Vlada/Hina