Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Nikozija | 11. 5. 2022.

Pvi hrvatski premijer na Cipru: jačamo mediteransku suradnju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s ciparskim predsjednikom Nicosom Anastasiadesom, oba lidera naglasila su dobre bilateralne odnose i založili se za jačanje gospodarske suradnje

Nakon sastanka održana je konferencija za medije na kojoj se premijer Andrej Plenković zahvalio ciparskom predsjedniku na pozivu, a potom se osvrnuo na bilateralne odnose dviju zemalja.

Istaknuo je da mu je čast što je prvi hrvatski premijer koji je posjetio Cipar.

"Zahvalan sam na našoj bliskoj suradnji u bilateralnim, ali i u mnogim multilateralnim i europskim pitanjima u proteklih šest godina koliko smo zajedno u Europskome vijeću", ustvrdio je Plenković.

Pohvalio je političko razumijevanje i intenzitet političkog dijaloga na najvišoj razini, ali i na razini ministarstava vanjskih poslova.

"Mislim da se međusobno izuzetno razumijemo kada je riječ o kritičnim međunarodnim pitanjima koja se tiču naših zemalja", dodao je.

Premijer Plenković se ovom prigodom založio za jačanje gospodarskih odnosa i povećanje trgovinske razmjene između Hrvatske i Cipra.

"Mi smo dvije mediteranske države, ne daleko jedna od druge, dijelimo Sredozemno more i smatram da postoji ogroman prostor za ulaganja", rekao je Plenković, izdvojivši petrokemijsku i elektroenergetsku industriju, IT sektor, farmaceutiku te financijsku i digitalnu suradnju.

Premijer je istaknuo i da bi dvije države u studenom trebale finalizirati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Posljednjih godina raste broj ciparskih turista u Hrvatskoj

Kada je riječ o turizmu i kulturi, kazao je, mislim da je nužno da povećamo našu razmjenu, naglasivši da posljednjih godina raste broj ciparskih turista u Hrvatskoj.

"Nadamo se da će izravna zrakoplovna veza između Hrvatske i Cipra još više olakšati dolaske i to s obje strane", dodao je.

Kada je riječ o ključnim političkim pitanjima, premijer je istaknuo da je prioritet obiju zemalja sprječavanje ilegalnih migracija.

Kazao je da se Cipar na Mediteranu suočava s ilegalnim migrantima iz Afrike ili Turske. "To naravno predstavlja napor i otežava funkcioniranje vaše migracijske politike i stvara situaciju u kojoj zagovarate europsko rješenje tog problema", dodao je Plenković.

Rekao je i da je Hrvatska u sličnoj situaciji i da mnogi ilegalni migranti pokušavaju prijeći hrvatske granice, posebno granicu s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom.

"To nam pitanje nije strano i zato naporno radimo kako bismo imali mjere koje bi spriječile dotok ilegalnih migranata", ustvrdio je Plenković, istaknuvši suradnju na europskoj razini po tom pitanju.

Suradnja na području energetike trenutno najvažnija

Premijer Plenković je suradnju na području energetike ocijenio trenutno najvažnijom s obzirom na porast cijena energenata nakon ruske agresije i invazije na Ukrajinu.

"Mislim da ovdje možemo istražiti načine kako izvući što veću međusobnu korist iz naših potencijala kada je riječ o plinu, plinovodima i drugim ulaganjima koja će biti ključna za energetsku infrastrukturu i protok, ne samo alternativnih, nego i sigurnih te održivih novih načina opskrbe dovoljnom količinom energije za naša gospodarstva i kućanstva", rekao je.

Istaknuo je da se u tu svrhu može iskoristiti i LNG terminal na Krku za koji se trenutno razmatra dodatno povećanje kapaciteta, ne samo za hrvatske, nego i za potrebe zemalja srednje Europe.

"Hrvatska može postati energetsko čvorište na sjevernom Jadranu za plin i naftu koje dolaze iz drugih dijelova svijeta", rekao je.

Premijer Plenković je s ciparskim predsjednikom razgovarao i o situaciji u Europskoj uniji.

Spomenuo je da je završena Konferencija o budućnosti Europe, kazavši da su hrvatski građani bili uključeni u brojne rasprave, a Hrvatska je bila domaćin više od 200 takvih događaja.

"Radujemo se što ćemo pozorno razmotriti prijedloge koje su iznijeli građani", dodao je.

Iznimno cijenimo snažnu potporu Cipra hrvatskom ulasku u Schengen i eurozonu

Premijer je kazao i da su razgovarali o hrvatskim ambicijama dublje integracije u Europsku uniju koje bi se trebale ostvariti ove godine – ulazak u šengenski prostor, za koji se konačna formalna odluka očekuje u lipnju ili srpnju, te ulasku u eurozonu za koji se odluka očekuje u srpnju.

Dodao je da će u hrvatski parlament usvojiti Zakon o uvođenju eura prije ulaska u eurozonu.

"Bit ćemo spremni za promjenu kune u euro od 1. siječnja", rekao je.

Plenković je istaknuo da Hrvatska iznimno cijeni političku i osobnu snažnu potporu ciparskog predsjednika Anastasiadesa za ulazak u Schengen i eurozonu, ali i hrvatsku želju da uđe u OECD.

Na sastanku se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u Europi. U tom kontekstu bilo je riječi i o situaciji na Cipru.

"Uvelike podupirem ideje koje bi povećale povjerenje na Cipru, posebno kada je riječ o turskoj zajednici. Zalažemo se za mirno rješenje i podupiremo sve napore koji bi približili uključene strane kako bi Cipar mogao funkcionirati u skladu s planom koji ste predložili i koji je u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Poštujem međunarodne zakone, vašu suverenost i teritorijalni integritet", poručio je Plenković.

Premijer je predsjednika Anastasiadesa informirao i o svom nedavnom posjetu Kijevu, dodavši kako su obojica podjednako zabrinuti oko neprihvatljive ruske agresije koja krši sva načela međunarodnog prava i sve vrednote međunarodnog reda i mira.

Potpora Ukrajini

"Hrvatska i Cipar nastavit će podupirati Ukrajinu, njezinu borbu za slobodu i vrijednosti za koje se svi zalažemo", naglasio je Plenković.

Zato, dodao je, podupiremo razne pakete restriktivnih mjera i sankcija Rusiji koje je usvojila Europska unija.

U tom kontekstu je ponovio da Europa mora pronaći novu, ali i dugoročno održivu alternativu ruskim energentima, po pristupačnoj cijeni.

Hrvatska podupire europske ambicije svojih susjeda

Bilo je riječi i o situaciji na jugoistoku Europe. Premijer Plenković naglasio je da Hrvatska podupire europske ambicije svojih susjednih zemalja.

"Bit ćemo sretni ako ispune kriterije i pridruže s europskoj obitelji", dodao je.

Premijer Plenković je ciparskom predsjedniku detaljno objasnio i situaciju u Bosni i Hercegovini, osobito kada je riječ o promjenama izbornog zakona i potrebi osiguranja političkih prava Hrvata u toj zemlji.

"Cijenimo napore europskih partnera kako bismo ostvarili ciljeve za koje smatramo da se trebaju adekvatno riješiti", zaključio je Plenković.

Bliski bilateralni odnosi

Predsjednik Nicos Anastasiades također je istaknuo bliske bilateralne odnose Hrvatske i Cipra, kazavši da ovaj prvi posjet nekog hrvatskog premijera Cipru treba predstavljati prekretnicu u suradnji dviju zemalja, kako bi politička usuglašenost u europskim temama prerasla i u onu ekonomsku.

Govorio je i o projektima energetske interkonekcije na istočnom Mediteranu te između sjevera Afrike i Europe, kao i o plinovodu EastMed koji bi trebao povezati Cipar s Europom putem Grčke.

Rekao je i da je Cipar proteklih godina otkrio velika nalazišta plina u svom morskom okruženju, a predloženi projekt se još uvijek analizira u kontekstu ekonomske održivosti.

"On može pomoći Europi da se energetski diverzificira", poručio je Anastasiades.

Tijekom boravka na Cipru, premijer Plenković je položio vijenac na spomenik Makariosu III., ciparskom arhiepiskopu i prvom predsjedniku koji se smatra ocem države, a posjet je završio susretom s predsjednicom Zastupničkog doma Anittom Demetriou.

Povijesni posjet

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek jučer navečer stigao u Nikoziju kao prvi hrvatski premijer koji je posjetio Cipar.

Stoga je njegov domaćin Nicos Anastasiades, nazvao taj "dugoočekivani" posjet "povijesnim", naglasivši da dvije države iduće godine bilježe i 30. obljetnicu diplomatskih odnosa.

Ciparski predsjednik poručio je kako rat u Ukrajini podsjeća Ciprane na "turske ratne zločine" na otoku tijekom "takozvane turske mirovne operacije" 1974. godine u kojoj je "okupirano 37 posto Cipra". Zahvalio je Hrvatskoj što je uvijek podržavala Nikoziju u pokušajima pronalaska "dugoročnih rješenja" za mir na otoku.

Hrvatska i Cipar imali su sličan put do neovisnosti

Premijer Plenković je u govoru na večeri u predsjedničkoj palači rekao kako je od Anastasiadesa, svojevrsnog veterana ciparske i europske politike, "mnogo naučio na Europskim vijećima" te da je riječ o iskusnom političaru koji se odlučno bori za nacionalne interese svoje zemlje.

Naglasio je da su Hrvatska i Cipar imali sličan put do neovisnosti i zalaganja za sebe u međunarodnoj zajednici, zbog čega Zagreb lako shvaća "što je važno" Cipranima i razumije "bol i teške trenutke kroz koje prolaze".

Plenković je istaknuo kako Hrvatska Cipru može ponuditi svoje iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja.

Premijer je govorio i o energetskoj krizi koja je rezultirala i rastom cijena i u drugim sferama gospodarstva i dovela do "neočekivanog pritiska inflacije".

"Energetska kriza pogađa sve, nitko nije siguran u toj situaciji, zato moramo raditi zajedno na europskom odgovoru", rekao je.

"Veliki problem zahtijeva velika rješenja", a Hrvatska i Cipar su uvijek bili na istoj strani kad je bila riječ o najboljim rješenjima za Europsku uniju, zaključio je premijer Plenković.

Izvor: Vlada/Hina