Nakon Uskrsa nastavit će se Vladin dijalog sa socijalnim partnerima
Ministarstvo financija jučer je na međunarodnom tržištu kapitala izdalo euroobveznicu u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, čime je potvrđen status Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja i snažno povjerenje ulagača
Otvarajući 113. Vladinu sjednicu, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih tema.
Izrazio je zadovoljstvo jutrošnjom konferencijom za medije ministra Ivana Paladina na kojoj je predstavio plan ubrzanja obnove Grada Zagreba i Banovine, što je ocijenio važnom i ključnom zadaćom ministra graditeljstva, ali i nekih drugih resora koji su dobili zadatak ubrzati sve procedure.
"To se posebno odnosi i na resore zdravstva, obrazovanja, kulture, prometa i na sve ono što je vezano na izvore financijskih sredstva, kao što je Fond solidarnosti, ali i na sve druge aktivnosti koje se tiču Fonda, osobito obnove privatnih kuća, objekata, stanova i svega onoga što je u potresima nastradalo", ustvrdio je Plenković.
Premijer je naglasio da se intenzivira i provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, podsjetivši da su raspisana dva natječaja koja su jutros predstavljena. Prvi se odnosi na izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće koje je lansiralo Ministarstvo poljoprivrede u vrijednosti od 600 milijuna. Drugi u vrijednosti od milijardu kuna odnosi se na vodno gospodarstvo u okviru aktivnosti Ministarstva gospodarstva.
Udvostručena su proračunska sredstva za romsku nacionalnu manjinu
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na obilježavanje Svjetskog dana Roma, koji je obilježen u ponedjeljak i trajao je nekoliko dana. U sklopu obilježavanja održana je i međunarodna konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici 17 zemalja.
"Naša je Vlada u proteklih nekoliko godina ne samo udvostručila proračunska sredstva namijenjena za provedbu aktivnosti koje se tiču obrazovanja i zapošljavanja Roma te čitavog niza projekata važnih za ovu nacionalnu manjinu, kao i za sve druge koje su uključene u Operativni program", rekao je Plenković.
Podsjetio je da je prije dva mjeseca u Zagrebu otvoren suvremeni multimedijski romski kulturno-edukacijski centar te je Vlada pomogla financiranje Memorijalnog centra Uštica te Zida boli koji se nalazi u sklopu centra.
"Sve su to aktivnosti kojima smo pridonijeli važnim trenutcima koji su bitni za Rome", ustvrdio je Plenković.
Predsjednik Vlade naglasio je da nas Svjetski dan Roma podsjeća i na genocid koji je proveden nad Romima od strane nacista tijekom Drugog svjetskog rata.
Podsjetio je da se tijekom tog najmračnijeg razdoblja novije svjetske povijesti procjenjuje da je u Europi ubijeno do 500 tisuća Roma koji su proganjani, zatvarani u geta ili odvođeni u koncentracijske logore.
"U Hrvatskoj je teško bilo utvrditi broj ubijenih Roma, no najviše su stradavali u Koncentracijskom logoru Jasenovac", rekao je Plenković.
Kazao je i da je progon i ubijanje Židova i Roma ozakonjeno 30. travnja 1941. kad su u NDH doneseni "rasni zakoni" i to po uzoru na Treći Reich.
Naglasio je da su uz Židove i Rome, ubijani i Srbi te brojni hrvatski antifašisti i svi drugi protivnici tog režima.
Neprihvatljivo je povezivanje današnje Hrvatske s ustaškim režimom
Istaknuo je da je NDH bila fašistička, totalitarna država, trajno obilježena najstrašnijim zločinima i terorom.
"Ona je, nažalost dio naše povijesti, na koju trebamo podsjećati, bezuvjetno je i jasno osuđivati", poručio je Plenković.
Zbog svojeg karaktera, naglasio je, NDH predstavlja negaciju svih temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.
"A te vrednote, izvorišne osnove i pobjeda hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu istinski su temelj samostalne, suverene i demokratske Hrvatske. I svako povezivanje današnje Hrvatske s ustaškim režimom iporicanje zločina je povijesno netočno, za samu Hrvatsku štetno, a za našu Vladu neprihvatljivo", poručio je Plenković.
Politička poruka Rusiji zbog neprihvatljiva napada na Ukrajinu
Premijer je podsjetio i da su proteklog tjedna donesene odluke kojima je reduciran broj članova diplomatske misije u ruskom Veleposlanstvu u Hrvatskoj. Riječ je o ukupno 24 djelatnika.
"To je vrlo jasna politička poruka Hrvatske Rusiji zbog neprihvatljive agresije i invazije na Ukrajinu koja je dovela do više od 10 milijuna raseljenih osoba te više od 4,5 milijuna ljudi koji su napustili Ukrajinu, izazvala je velika materijalna razaranja, kao i veliku patnju i žrtvu ukrajinskoga naroda", kazao je Plenković.
I na ovaj način, dodao je, reduciravši broj članova misije na onaj broj koji Hrvatska ima u svom Veleposlanstvu u Moskvi poslali su smo jasnu političku poruku i jasan politički stav.
Potvrda statusa Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja obveznica
Predsjednik Vlade podsjetio je i da je Ministarstvo financija jučer uspješno izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala, u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, s dospijećem do 2032. godine.
Kazao je kako je ovo izdanje realizirano u uvjetima okolnostima rastuće inflacije, pooštravanja monetarnih politika centralnih banaka i posljedično rasta kamatnih stopa i prinosa na tržištu i agresije Rusije na Ukrajinu, pri čemu je interes međunarodne investicijske zajednice bio je vrlo značajan.
Istaknuo je da je ostvarena potražnja u ukupnom iznosu od gotovo 3 milijarde eura te je interes za upis prikupljen od strane najkvalitetnijih investitora –Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Irske, Njemačke, Francuske, Švicarske i drugih europskih zemalja.
"Postignuti uvjeti potvrda su statusa Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja te dokazuju snažno povjerenje ulagatelja u kvalitetu hrvatskog duga na međunarodnom tržištu, što je omogućilo da upravo Hrvatska otvori put izdanjima euroobveznica i ostalim državama u regiji", rekao je Plenković.
Nastavak pregovora Vlade i sindikata 26. travnja
Premijer se osvrnuo i na pregovore sa sindikatima, kazavši da je Vlada razinu socijalnog dijaloga podigla na najvišu razinu u pogledu međusobnog povjerenja i uvažavanja.
Najavio je da će se nastavak pregovora Vlade i sindikata javnih i državnih službi o sklapanju kolektivnog ugovora održati u utorak, 26. travnja.
"Vrlo je važno da aktivnosti dobro pripremimo i da nakon tog zadnjeg kruga organiziramo susret. Ja ću osobno primiti predstavnike sindikata u Vladi i vjerujem da ćemo pronaći dobro rješenje u interesu radnika i gospodarstvenika, ali i u cilju jačanja otpornosti i konkurentnosti hrvatske ekonomije", kazao je.
U mandatu naše Vlade, dodao je Plenković, plaće državnim i javnim službenicima povećane su između 25 i 40 posto i to kroz povećanje osnovice i koeficijenata, sklapanja granskih ugovora i sporazuma, kao i uslijed poreznih rasterećenja.
Kazao je i da svjedočimo ogromnim poremećajima u pogledu rasta cijena, koji su nastali prvo zbog Covid-19, kao i uslijed ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši i na Vladin paket mjera za zaštitu standarda građana vrijednog 5 milijardi kuna.
Dodao je da je Vlada intervenirala i kako bi se ublažilo značajan porast cijene plina i struje.
"Zahvaljujući mehanizmima koji su na raspolaganju, goriva po litri više od 2 kune jeftinija su nego što bi koštala bez intervencije Vlade ", rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je ponovno smanjen PDV za niz proizvoda, ali i hranu.
"No Vlada nije jedini akter. Dio odgovornosti je i na trgovcima da pridonesu, da isto vode računa o cijenama te iskažu društvenu odgovornost", poručio je Plenković.
Veliki međunarodni uspjeh hrvatske policije
Predsjednik Vlade spomenuo je i veliku međunarodnu akciju koju je koordinirala hrvatska policija gdje je zadan vrlo ozbiljan udarac kriminalnoj skupini krijumčara droge u međunarodnim razmjerima.
Kazao je i da je Hrvatska sigurna destinacija s vrlo dobrim pokazateljima stanja sigurnosti te je pohvalio borbu hrvatske policije s organiziranim kriminalom.
Naglasio je da u prilog odličnom radu hrvatske policije idu rekordne količine zaplijenjenog heroina, kokaina, kanabisa i kemijskih droga, kao i ugled koji uživa među policijskim partnerima kao pouzdana i profesionalna.
Bitni su svi detalji istrage o padu bespilotne letjelice, pozivam sve aktere na ozbiljnost
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnju konferenciju za medije predstavnika Županijskog državnog odvjetništva, vojne policije te Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ''Ivan Vučetić'' na kojoj su objavili rezultate dosad provedene istrage vezane uz pad bespilotne letjelice 10. ožujka u Zagrebu.
"Bitno je da smo jučer i na ovoj razini čuli ono što smo govorili cijelo vrijeme. Želio bih još jednom pozvati sve aktere u društvu na ozbiljnost, na vrlo ozbiljno shvaćanje te situacije, kao što smo je mi shvatili od prvoga dana", poručio je Plenković.
Rekao je kako se na Zagreb srušila letjelica naoružana aviobombom s upaljačem prilikom čega je došlo do eksplozije, u trenutku kada se na razini Europskog vijeća pregovaralo o deklaraciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Letjelica je inače namijenjena za izviđanje, a ovdje bila prilagođena da na sebi nosi i oružje.
"Svi detalji o kojima su jučer stručnjaci govorili su izrazito bitni jer potvrđuju ono što smo komunicirali sve ovo vrijeme, a komunicirali smo ono što je točno i istinito", kazao je Plenković.
Najavio je da će se nastaviti aktivnosti niza državnih institucija i resora kako bi se utvrdilo kako je letjelica završila gotovo u samom centru Zagreba.
"Je li bila riječ o pogrešci, sabotaži ili namjeri. A taj proces će trajati. Razgovaramo s partnerima a da smo ozbiljno shvatili tu poruku vidjeli ste iz brze reakcije naših saveznika i preleta američkih i francuskih ratnih zrakoplova, koji su poslali signal da su naši najsnažniji saveznici u okviru NATO-a i EU-a spremni pomoći Hrvatskoj u zaštiti", rekao je premijer.
Poručio je da će Vlada nastaviti s ulaganjem u obranu, naglasivši da ovogodišnji proračun Ministarstva obrane iznosi oko 7,2 milijarde kuna i najveći je posljednjih godina.
"Ta poruka je posebna važna u smislu nastavka jačanja i ulaganja u protuzračnu obranu i sigurnost hrvatskog neba, ali i u sve druge segmente sigurnosti koja je nakon ovih okolnosti dobila novu dimenziju gdje ono što smo uzimali kao zdravo za gotovo, više nije tako jer su posljedice više nego očite za cijeli svijet u ekonomskom, socijalnom, financijskom, sigurnosnom i političkom smislu", zaključio je Plenković.
Posjet Požeško-slavonskoj županiji
Premijer se osvrnuo i na posjet Požeško-slavonskoj županiji, gdje je sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Grada Požege Željkom Glavićem razgovarao o planovima razvoja županije.
Kroz programe potpore poljoprivrednicima Sisačko-moslavačke županije i proizvođačima šećerne repe 22 milijuna kuna
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju te aktivnostima vezanim uz obnovu nakon potresa. "Glede nekonstrukcijske obnove na Banovini je dosad obnovljeno 2.190 obiteljskih kuća, trenutno se radi na 833 kuće te je izrađeno 3.605 elaborata za koja su angažirana 43 izvođača radova.'' Izvijestio je i da je za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća dosad sa 11 izvođača ugovorena izgradnja za 216 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 180,43 milijuna kuna, a s vlasnicima obiteljskih kuća potpisano 54 ugovora za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
U Petrinji započela izgradnja najveće HEP-ove investicije na područjima pogođenima potresom
Potpredsjednik Medved naglasio je da je jučer u Petrinji započela izgradnja nove transformatorske stanice ukupne vrijednosti 55,58 milijuna kuna koja predstavlja najveću kapitalnu investiciju HEP-a na potresom pogođenim područjima.
Na poziv predsjednika Vlade Plenkovića ministar Paladina sažeo je ključne poruke danas predstavljenoga plana ubrzanja obnove u pet točaka.
"Danas smo predstavili plan koji se prije svega odnosi na organizacijske prilagodbe, na postupke nabave, određene regulatorne izmjene, prilagođavanje komunikacije te planiranu dinamiku obnove", rekao je Paladina.
Do kraja ljeta radovi na svim vrstama obnove na svim područjima pogođenima potresom
Istaknuo je iskorake i poboljšanja u organizaciji Fonda za obnovu te najavio efikasniju i bržu nabavu prilagođenu situaciji na građevinskom tržištu uz prilagodbe postupaka kroz generičke troškovnike i okvirne sporazume.
Glede planirane dinamike realizacije, Paladina očekuje da će do kraja ljeta započeti izvođenje radova na svim vrstama obnove na svim područjima pogođenim potresom.
"U narednih godinu dana gotovo u cijelosti završiti sve postupke organizirane nekonstrukcijske obnove te do kraja ljeta započeti radove na više stotina gradilišta konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća."
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi te prihvatila Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća koja se tiče Zakona o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije.
Kvalificirani elektronički potpis koji ostvarujemo putem hrvatske elektroničke osobne iskaznice primjer je dobre prakse danas usvojene europske Uredbe
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić izvijestio je kako je u vrijeme brze digitalne transformacija dosadašnji Zakon o elektroničkoj ispravi iz 2005. godine zastario i više ne omogućava ono za što je bio namijenjen, među ostalim da u pravnom sustavu regulira elektronički potpis kao zaseban pravni institut.
"Njegove odredbe zamjenjujemo Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, koja važi na području čitave EU", rekao je Gršić istaknuvši kao dobar hrvatski primjer primjene europske Uredbe kvalificirani elektronički potpis koji ostvarujemo putem elektroničke osobne iskaznice izdane u RH. "Ovime provodimo daljnje administrativno rasterećenje i uklanjamo pravnu nesigurnost", zaključio je.
Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka kojim će se otkloniti nejasnoće u području donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka te će se dodatno otkloniti i postojeći neusklađeni pravni okvir vezan uz norme kojima se uređuje područje praćenja emisija onečišćujućih tvari.
Preraspodjela 53,5 milijuna kuna za potpore zbog otežanih uvjetovanja poslovanja zbog koronavirusa
Vlada je danas odlučila i o preraspodjeli sredstava državnog proračuna za ovu godinu na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, a čime se unutar razdjela tog ministarstva preraspodjeljuje iznos od 53,5 milijuna kuna kako bi se pomoglo u saniranju posljedica epidemije koronavirusa.
Preraspodjelom se, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, osiguravaju sredstva za provedbu mjera potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima te sektorima peradarstva i ribarstva, a zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih epidemijom covid-19.
Tako se preraspodjelom za provedbu mjere potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima osigurava 16 milijuna kuna, sektoru peradarstva 2,5 milijuna kuna te sektoru ribarstva 35 milijuna kuna.
Proizvođačima šećerne repe 12 milijuna kuna
Vlada je usvojila program potpore za proizvođače šećerne repe za ovu godinu vrijedan 12 milijuna kuna.
Proizvodnja šećerne repe je u padu od sredine prošlog desetljeća, a glavni razlog je pad cijena šećera na europskom tržištu zbog ukidanja sustava proizvodnih ograničenja koji su se primjenjivali u EU do 2017. godine. S obzirom da se radi o vrlo zahtjevnoj ratarskoj kulturi proizvođači se okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura, što dovodi do manjka sirovina za rad dosadašnjih prerađivačkih kapaciteta, akumuliranja gubitaka i odluka o restrukturiranju industrije šećera, istaknula je na sjednici Vlade ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala da su poteškoće s kojima se susreću proizvođači šećerne repe dodatno su pojačane tijekom pandemije covida-19, što se i dalje negativno utjecalo na sjetvene površine u 2021. i 2022. godini.
Cilj potpore je "zadržati i povećati interes proizvođača za daljnjom proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera već jednako tako i zbog šireg plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta u čemu je šećerna repa nezamjenjiva kultura".
Za poljoprivrednike Sisačko-moslavačke županije 10 milijuna kuna
Vlada je donijela i Program potpore poljoprivrednicima na području Sisačko-moslavačke županije, vrijedan 10 milijuna kuna, a kojim će biti obuhvaćeno 5.515 poljoprivrednih proizvođača.
Ministrica je pritom podsjetila da je Sisačko-moslovačka županija u prosincu 2020. pretrpjela razoran potres koji je, uz globalne probleme pandemije covida-19 i posljedično rasta cijena repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, dodatno zaprijetio demografskoj i poljoprivrednoj slici tog područja.
Potporama u okviru usvojenog Programa, kako je istaknula, omogućit će se olakšano gospodarenje poljoprivrednicima i potaknuti osnaživanje sektora županije.
"Cilj je zadržati poljoprivrednu proizvodnju na razini barem jednakoj onoj ostvarenoj u prošloj godini te dodatno osnažiti proizvođače", rekla je Vučković.
Potpora će iznositi 400 kuna po hektaru (kn/ha), a program će se provoditi u ovoj i idućoj godini za što je u državnom proračunu osigurano 10 milijuna kuna. Pritom će u 2022. godini biti isplaćen iznos od 6,5 milijuna kuna, dok će na preostali iznos korisnici potpore ostvariti pravo u 2023. godini.
Tržištu 32.000 tona dizelskog goriva iz obveznih zaliha
Na današnjoj sjednici odlučeno je da će iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište pustiti 32.000 tone dizelskog goriva.
Agencija za ugljikovodike će iz obveznih zaliha na tržište pustiti 12.000 tone dizelskog goriva do kraja travnja te 20.000 tona do kraja svibnja 2022. godine.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić obrazložio je da je 1. travnja 2022. održan sastanak Međunarodne agencija za energiju (IEA) na kojem je dogovoreno da će se otpustiti 120 milijuna tona nafte iz obveznih zaliha s ciljem slanja jedinstvene i snažne poruke svjetskim naftnim tržištima da neće biti manjka u zalihama kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.
Iako Republika Hrvatska nije članica Međunarodne agencije za energiju i nema obvezu, može sudjelovati u drugoj zajedničkoj koordiniranoj akciji s 32.000 tona dizelskog goriva, odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 238.000 barela.
''U ožujku ove godine Hrvatska je sudjelovala u prvoj zajedničkoj koordiniranoj akciji puštanja obveznih zaliha na tržište, tijekom koje je pustila 22.000 tona dizelskog goriva na tržište odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 164.000 barela'', kazao je Ćorić.
Suglasnost KBC-u Zagreb za uređenje stacionara Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja
Vlada je dala i suglasnost KBC-u Zagreb za sklapanje ugovora s ponuditeljem "Blizna-Gradnja" iz Zagreba, za nabavu radova na uređenju stacionara Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja, u iznosu od 6,6 milijuna kuna.
''Radovi na uređenju stacionara neophodni su radi osiguranja kvalitete zdravstvene usluge s obzirom na to da su sadašnji uvjeti stacionara neprimjereni kako za bolesnike, tako i osoblje'', rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Željeznici odobrenja i jamstva za kredite
Vlada je odobrila i dala jamstvo za kredit radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, a dala je i prethodnu suglasnost za ugovor o predfinanciranju i najmu za nabavu sedam dizel-električnih motornih vlakova.
HŽ Infrastruktura se kod HBOR-a zadužuje za 200 milijuna kuna, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,80 posto, a država za taj kredit daje odobrenje i jamstvo. Poček kredita je tri, a rok otplate glavnice deset godina u šestomjesečnim ratama.
Novcem iz kredita planira se financirati obnova i modernizacija željezničke infrastrukture.
Vlada je dala suglasnost i za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIMA-a u iznosu od 31 milijuna eura radi nabave sedam dizel–električnih motornih vlakova od Končara.
Otplata je jednokratna, nakon 15 godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,68 posto i uz pravo vlasništva nad sedam vlakova do konačne otplate, koje služi kao jamstvo otplate kredita.
Nabava vlakova nastavlja se na Vladinu odluku iz prosinca 2012. godine, kada su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i HŽ Putnički prijevoz zaduženi za provedbu aktivnosti radi nabave 44 motorna vlaka za putnički prijevoz i to 12 dizel motornih i 32 elektromotorna.
Prihvaćen plan prijma osoblja u Hrvatsku vojsku za ovu godinu
Planom prijma osoblja u Hrvatsku vojsku za ovu godinu, koji je Vlada usvojila zajedno s planom promjena kategorija postojećeg vojnog osoblja, obuhvaćeno je 1150 kandidata.
Pri tome je predviđen prijam do 814 osoba s tržišta rada, dok se za 336 osoba mijenja statusna kategorija u Hrvatskoj vojsci.
''Najveći dio plana odnosi se na prijem 610 vojnika, odnosno mornara, koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme od dvije godine, uz mogućnost da nakon toga sklope ugovor o službi na neodređeno vrijeme'', objasnio je ministar obrane Mario Banožić.
Na sjednici je usvojena i odluka da Hrvatska u Borbenu skupinu Europske unije pod vodstvom Poljske, koja će biti u stanju pripravnosti od 1. siječnja do 30. lipnja iduće godine, na raspolaganje stavi do osam pripadnika OS RH.
Tu su Borbenu skupinu osnovale Višegradske države - Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, a Hrvatska sudjelovanjem u njoj nastavlja aktivno pridonositi Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te jačanju bilateralnih odnosa s državama sudionicama.
Na sjednici Vlade prihvaćen je Godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za 2021. i Izvještaj o državnoj maturi provedenoj u školskoj godini 2020./2021.
Također su prihvaćena i dva izvješća: o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. godinu te o radu i razvoju državne informacijske infrastrukture za 2021.
Vlada je prihvatila i nekoliko pokroviteljstava: nad 45. jubilarnim međunarodnim skupom MIPRO 2022, međunarodnim znanstvenim skupom 18th "Islands of the World" Conference: Islands - Nature and Culture te održavanjem humanitarnog koncerta "Prsten za budućnost" Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten i Zaklade Prsten.
Odbijen prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja trojici ministara
Vlada je sa današnje sjednice Hrvatskome saboru predložila da odbije prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću te ministrima Josipu Aladroviću i Tomislavu Ćoriću.
''Prijedlog naravno odbijamo'', rekao je na sjednici premijer Andrej Plenković.
Hrvatskom saboru je također upućeno mišljenje da Vlada ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o radu zastupnice Marije Selak Raspudić kojim se predlaže uvođenje instituta fleksibilnih radnih uvjeta za radnike koji imaju djecu do 12 godina te skrbnike djece do 12 godina radi pružanja skrbi. Vezano za to, predlaže se uvesti i zabranu otkazivanja ugovora o radu radnicima koji koriste te fleksibilne radne uvjete.
''Iz Prijedloga nije razvidno na što se točno odnose fleksibilni radni uvjeti niti se predlaže na koji način radnik takve uvjete može tražiti'', pojasnio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Izvor: Hina / Vlada
