Od 2016. vodimo politiku pomoći Slavoniji, a tako ćemo i nastaviti

Na obilježavanju Dana Požeško-slavonske županije premijer Andrej Plenković poručio je da je Vladina politika snažne i hitre pomoći Slavoniji trajna, kao nakon pošlogodišnjeg nevremena i goleme poljoprivredne štete

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom dana Požeško-slavonske županije.

U svom je govoru u toj prigodi istaknuo da Vlada i Požeško-slavonska županija imaju izvrsnu suradnju pohvalivši sve napore koji se ulažu u razvoj toga kraja, koji je bogat, karakterističan po poljoprivredi i velikoj tradiciji vinarstva te poseban za Slavoniju i cijelu Hrvatsku.

Tijekom Domovinskoga rata, dodao je, hrvatski branitelji iz ovoga kraja branili su domovinu te im još jednom izrazio zahvalnost i poštovanje.

U tom je kontekstu istaknuo da su upravo ljudi iz Pakraca i Lipika, koji su osjetili Domovinski rat, odmah iskazali spremnost da pomognu u prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.

"Ta solidarnost bila je refleksna, bila je od srca, bila je iskrena i govori o tome koliko je topline ovdje u ljudima koji znaju što je to solidarnost i kako u teškim trenucima treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija", poručio je.

Posebnosti i rastući potencijal Požeško-slavonske županije

Podsjetio je da je Požeško-slavonska županija dala prvi hrvatski kovani novac – banovac, koji se kovao u Pakracu i Zagrebu i na kojem je bila kuna u trku kao motiv koji krasi današnju kunu, a bit će i jedan od motiva buduće kovanice hrvatskog eura.

"Ovo je županija koja ima vinsku prijestolnicu Hrvatske – Kutjevo, koje je još od 13. stoljeća sinonim za vrhunska vina diljem svijeta.

Ovo je županija koja ima drugi po veličini park prirode u Hrvatskoj – Papuk, koji čini ovu sredinu zaista lijepom i bogatom prirodnim bogatstvima.

Ova je županija dom lipicanaca, jedne od najstarijih i najpoznatijih pasmina konja u Europi, koja se u Lipiku počela uzgajati još u 18. stoljeću i koja se s ljubavlju čuva i njeguje i dan danas", kazao je predsjednik Vlade.

Naglasio je kako ta županija ima zaista rastući potencijal i privlačnost turizma, a Vlada je, dodao je, prepoznala područja koja su prioritetna za njen daljnji razvoj.

Vlada je prošle godine, nakon prirodnih nepogoda koje su pogodile Požeško-slavonsku županiju, reagirala promptno s oko 70 milijuna kuna sredstva za pomoć građanima, poljoprivrednicima, gospodarstvu i obnovu oštećene infrastrukture.

Požeško-slavonska županija je jedna od pet županija u okviru Vladina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a na zadnjem sastanku Savjeta koji je održan u Pleternici krajem prošle godine bio je vidljiv napredak projekta i realizacija brojnih projekata, kazao je premijer Plenković.

Zbog fiskalne decentralizacije u 2019., u usporedbi s 2017., Požeško-slavonska županija povećala prihode za 110%

Podsjetio je i da je kroz više ciklusa porezne reforme, osobito kroz koncept fiskalne decentralizacije, Vlada omogućila svim jedinicama lokalne i područne samouprave veće prihode.

Tako je, primjerice, u usporedbi s 2017. godinom, 2019. godine županija je povećala svoje prihode za 110%.

"To, naravno, znači više sredstava za realizaciju upravo onih projekata koje ste u svojim programima obećali građanima ovdje i na taj način postajete snažniji i važniji subjekt kao područna samouprava koja ima snagu i koja daje doprinos regionalnom razvoju Hrvatske", naglasio je.

Podsjetio je da je Vlada pomogla i u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Covida-19.

"Učinili smo maksimalne napore da i ovdje, kao i drugdje u Hrvatskoj ne dođe do gubitaka radnih mjesta, da ne dođe do vala stečajeva. Naša je Vlada omogućila da se u privatnom sektoru isplate plaće čak 800 tisuća ljudi, a više od 120 tisuća kompanija je ostalo na nogama zahvaljujući različitim oblicima potpora", istaknuo je.

Ta činjenica, dodao je predsjednik Vlade, pokazala je nezaobilaznu i snažnu ulogu države koja je posebno važna u trenucima kada na naše planove i živote utječu vanjski čimbenici.

"Mi smo i stranka i Vlada koja zagovara tržišno gospodarstvo, koja zagovara odgovornost poduzetnika, koja zagovara slobodu pojedinca, ali u praksi su okolnosti bile takve skoro već šestu godinu da smo se sustavno morali pretvarati u intervencionističku Vladu koja je demonstrirala koliko je korisna snažna i kvalitetna uloga države kada je brza, učinkovita i pravedna", poručio je.

Naša politika od 2016. bila je pomoći Slavoniji sada i snažno, to ćemo činiti i dalje

Sada kada je, dodao je, kriza uslijed Covida-19 u silaznoj fazi, ruska agresija na Ukrajinu dovela je do enormnog rasta cijena energenata koji za sobom vuku rast drugih cijena, a sve to utječe na standard građana.

"Zato smo izašli s paketom mjera vrijednim 5 milijardi kuna koji je i anti-inflantornog karaktera, ali ide direktno i za potpore onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnije, a osobito kroz socijalne transfere onima među nama koji su najugroženiji, ali i horizontalnu potporu svim kućanstvima, malim i srednjim poduzetnicima", kazao je premijer i dodao da će Vlada nastaviti djelovati na taj način, vodeći računa o umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima.

"Sve je to dio naše politike koja jednim kvalitetnim miksom nacionalnih sredstava, europskih sredstava i precizno ciljanih aktivnosti nastoji prebroditi okolnosti u kojima se nalazimo i kao država i kao kontinent", poručio je.

Dodao je da će trebati neko vrijeme da se dogodi energetska tranzicija i da se smanji ovisnost Europske unije o energentima koji dolaze iz Rusije.

"Naša politika prema Slavoniji od 2016. je bila pomoći Slavoniji sad, snažno i nadoknaditi sve ono što je bilo propušteno u razdoblju ranijih Vlada i učiniti iskorak koji ima i razvojni karakter i gospodarski karakter i demografski karakter i infrastrukturni karakter. I to ćemo činiti i dalje, to je osnovni smisao Projekta Slavonija, koji se dobro provodi u svim županijama", istaknuo je predsjednik Vlade.

Korištenje europskih sredstava i potpora za projekte pravi je način za razvoj ovoga kraja, dodao je premijer Plenković, i Vlada će u tome pomoći, jer će to očuvati radna mjesta, zadržati mlade u Slavoniji i pomoći u razvoju u skladu s globalnim trendovima četvrte industrijske revolucije.

Projekt brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo kucavica je razvoja tog kraja

U tome važnu ulogu ima i obrazovni sustav, dodao je, jer bez kvalitetnoga obrazovanja nećemo moći biti konkurentni s onima koji će se brže i bolje prilagođavati promijenjenim globalnim okolnostima.

Naveo je i najvažnije razvojne projekte za ovu županiju, koji su uvršteni u posljednje vrijeme kroz Projekt Slavonija – Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije, Medicinski centar u Pakracu, Trenkov dvorac, nova ergela u Lipiku, Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje te Regionalni distribucijski centar.

No, dodao je, jedan projekt poji natkriljuje sve ostale, a to je projekt izgradnje brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo, a radi se o spoju na autocestu koji treba promijeniti aktualnu manje kvalitetnu povezanost županije s mrežom autocesta u Hrvatskoj.

"To je projekt kojem je Vlada posvećena i koji će biti žila kucavica razvoja ovoga kraja i koji će omogućiti da budete brže i bolje povezani i sa Zagrebom i sa Osijekom", istaknuo je.

Na kraju je izrazio uvjerenje da će se kroz politiku kvalitetnog, stalnog i sustavnog dijaloga Vlade i županija te kroz daljnju fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju nastaviti zajedničkim naporima raditi na realizaciji svih razvojnih projekata u svim krajevima Hrvatske.

Nastavljamo tražiti strateškog partnera za Orljavu

Tijekom svečane sjednice Skupštine zaslužnima su dodijeljene godišnje nagrade. Povelja zahvalnosti Požeško-slavonske županije dodijeljena je Vladi Republike Hrvatske za pomoć pri saniranju šteta od prošlogodišnjeg nevremena, a u ime Vlade Povelju je primio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Prije svečane sjednice premijer Plenković susreo se u zgradi županije sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Grada Požege Željkom Glavićem, s kojima je razgovarao o planovima razvoja županije.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na situaciju u tvrtki Orljava. Podsjetio je na to da je Vlada, kroz Agenciju za radničke tražbine, isplatila tri plaće radnicima.

"Bez obzira na proces stečaja koji je u tijeku, važno je da se i dalje nastave aktivnosti za potragom za strateškim partnerom, a mi ćemo kroz aktivnosti CERP-a i Ministarstva državne imovine nastojati pomoći da se iznađe rješenje na ova prava koja izviru iz kolektivnog ugovora", poručio je.