Hrvatska treća zemlja u Europskoj uniji po smanjenju javnog duga

Hrvatska je krajem prvog tromjesečja 2018. imala javni dug od 281,3 milijarde kuna, što iznosi 76,2 % BDP-a, dakle 6,4 postotna boda manje nego u istom razdoblju prošle godine

Javni dug smanjen za 2 milijarde kuna

Početkom srpnja i HNB je objavio da hrvatski javni dug iznosi 281,3 milijarde kuna, što predstavlja 76,2 posto BDP-a. Hrvatska je tako među zemljama EU-a s najvećom godišnjom stopom smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.

U usporedbi sa zadnjim prošlogodišnjim tromjesečjem hrvatski javni dug smanjen je za 2 milijarde kuna, a udjel javnog duga u BDP-u za 1,2 postotna boda.

Krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug 28 članica Europske unije iznosio je prema Eurostatu 81,5 posto, što je za 2,1 postotni bod manje u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2017, dok je u eurozoni iznosio 86,8 posto, tj. bio je 2,4 postotna boda niži nego krajem prvog tromjesečja 2017.

Najviši udjel javnog duga u BDP-u krajem prvog tromjesečja zabilježila je Grčka, 180,4 posto BDP-a, zatim Italija, 133,4 posto i Portugal, 126,4 posto.Najniži udjel javnog duga u BDP-u imali su Estonija, samo 8,7 posto BDP-a, Luksemburg, 22,2 posto i Bugarska, 24,1 posto.

Uz Cipar i Irsku

U usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine samo je Grčka zabilježila povećanje udjela javnog duga, i to za 2,7 postotna boda. U svim ostalim članicama zabilježen je njegov pad, pri čemu najveći na Cipru, za 11,3 postotna boda, u Irskoj za 6,5 postotnih bodova, Hrvatskoj za 6,4 postotna boda, na Malta za 6,2 postotna boda i u Sloveniji za 5,3 postotna boda.

Proračunski deficit u Europskoj uniji

Ujedno je Eurostat u petak objavio sezonski prilagođene podatke o proračunskom deficitu, prema kojima je on u 28 država EU-a krajem prvog tromjesečja iznosio 0,5 posto BDP-a, a u eurozoni 0,1 posto. Udjel proračunskog deficita u BDP-u tako je smanjen za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, a u eurozoni za 1 postotni bod.

Najveći proračunski manjak među zemljama EU-a imala je Rumunjska, i to 4,2 posto BDP-a, dok najveće suficite bilježe Nizozemska i Malta s po 2,5 posto BDP-a te Njemačka i Bugarska s po 2,4 posto.