Smanjene su tenzije u društvu, a svi su gospodarski trendovi pozitivni
U emisiji RTL Direkt premijer Plenković je izjavio da su u prvih godinu dana Vlade na dnevnom redu bili svi problemi hrvatske tranzicije te je poručio da će slučaj Agrokor biti prekretnica za poslovne procese u zemlji
U razgovoru s novinarom Zoranom Šprajcom o problemima u koncernu Agrokor premijer Plenković rekao je da je Vlada procijenila da postojeće stečajno zakonodavstvo nije bilo dovoljno dobro kada je posrijedi kompanija od sistemskog značaja.
"Ta je kompanija i dalje u privatnom vlasništvu, a moram reći da niti jedna lipa poreznih obveznika od travnja do sada nije potrošena. Uloga države je da bude svojevrsni facilitator, i to putem izvanrednog povjerenika kojega je imenovao trgovački sud", rekao je Plenković.
Dodao je da se od četiri scenarija: ne poduzeti ništa, nacionalizirati, dati koncernu novac ili predložiti novi zakon, Vlada odlučila za onaj koji je jedino i bio moguć.
"Vlada je sa svoje strane prenijela drugim vladama u susjednim državama sve aspekte koji se odnose na zakon o izvanrednoj upravi. Međutim, svi ti procesi se vode protiv kompanije, ne protiv hrvatske države. Bili su razgovori Ministarstva gospodarstva i diplomacije s nizom ministara u susjednim zemljama, gdje smo objasnili da je bit Vladinog angažmana što nije došlo do domino-efekta, cunamija na financijski sustav, dobavljače, radnike", pojasnio je.
Napomenuo je kako se nada da su razgovori predsjednice Republike i ruskog predsjednika Putina išli za tim da Sberbank kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i da se aktivno uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer imaju sve informacije.
Osvrnuvši se na rad saborskog povjerenstva za Agrokor, Plenković je naglasio kako želi da se Agrokor rasvijetli do najsitnijih detalja, a hoće li to biti u formi povjerenstva ili odbora, svejedno je.
Govoreći o odnosima sa susjednim državama, Plenković je utvrdio da hrvatska vanjska politika nema refleks blokiranja susjeda ili traženja problema u stavovima drugih država, već refleks dobrosusjedske suradnje i dijaloga.
"Znate da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u vrijeme pristupnih pregovora kada je od strane Slovenije bilo blokirano 14 poglavlja. Uložili smo značajna sredstva, angažirali najbolje stručnjake, ušli smo u dobroj vjeri. Arbitražu je kompromitirala druga strana. Ta teza da Hrvatska da ne poštuje međunarodno pravo je netočna. I to je bila moja prilika na Općoj skupštini UN-a. Ja sam tu da štitim hrvatske interese i da na tom ključnom vanjskopolitičkom forumu to artikuliram što je istina i što je hrvatski stav i to ću činiti uvijek", poručio je.
Podsjetio je i na dogovor kolege Cerara, Junckera i njega od 29. travnja, koji je omogućio da granične policije mogu prijeći sa sustavnih na ciljane kontrole.
"Efekt tog dogovora: 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, 11 milijardi eura prihoda od turističke sezone", naveo je Plenković.
Analizirajući ekonomske rezultate Vlade, Plenković je naglasio kako je ostvarena veća potrošnja građana, rasterećenje gospodarstva, rast BDP-a, smanjivanje javnog duga, izlazak iz procedure prekomjernog deficita te rast izvoza.
"Povećali smo minimalnu plaću, dogovorili se s javnim i državnim službenicima. Zaposlenost je za 50.000 ljudi veća. Ti podaci govore da su svi makroekonomski trendovi pozitivni", rekao je.
Upozorivši kako su u prvoj godini mandata svi problemi hrvatske tranzicije došli na dnevni red, Plenković je istaknuo kako danas Hrvatska nije ista kao prije godinu dana, posebno po ozračju i smanjenim tenzijama u zemlji te da je ostvarena politička stabilnost preduvjet bilo kakvog iskoraka, rasta i razvoja. Zato smanjivanje tenzija i podjela je važno.
"Kad sam došao, HDZ je bio na 20 posto, sad stojimo na 34. Naš rejting je na razini Kurza, Merkel, Macrona. Dakle, ono što mainstream stranka mora biti", pojasnio je Plenković.
Podsjetivši kako je u početku MOST doživio s mnogo simpatije, Plenković je rekao da tu stranku vidi kao velik, širok lijevak u koji svoje ideje ubacuju mnoge interesne skupine.
"S obzirom na nedostatak filtera kod njih, to im postaje javna politika. Tu je razlika nas i njih kao prosvjedne stranke. Moj angažman je da učinim zemlju stabilnom, u kojoj mainstream stranke grade povjerenje u sebe i institucije", rekao je.
Govoreći o planovima da mirovine dosegnu 60% prosječne plaće, Plenković je pojasnio da je to cilj koji želi postići do kraja mandata, poručivši kako je Vlada već povećala mirovine za 2,5%, što je najviše od 2008.
"I prosječna plaća je narasla, kao i minimalna plaća jer smo mi povećali više jednom nego SDP-ova vlada uz tri godine", podsjetio je.
Na pitanje o ideološkim podjelama i političkoj poziciji HDZ-a, Plenković je odgovorio da je HDZ stranka narodnjačkog i demokršćanskog karaktera koja je dio najjače političke obitelji na europskoj razini, stranka koja ima najveću bazu, najviše postignuća, ali je isto tako činila pogreške.
"Danas HDZ pokazuje snagu jedne kredibilne stranke koja vraća povjerenje u ono što radi u odnosu na sve one aktere koji bi rado došli u prostor desnog centra. Koaliranjem prema liberalima i narodnjacima otvaramo nove prostore suradnje, nove modele i mislim da je to dobro za Hrvatsku", zaključio je Plenković.