Podnošenjem zahtjeva za članstvo BiH započinje dubinski reformski proces
U intervjuu za regionalni magazin Prizma potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govori o velikom iskoraku BiH podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU, reformskom procesu i preustroju zemlje te o vanjskopolitičkim ciljevima nove hrvatske vlade
U razgovoru s novinarom Prizme Damirom Kaletovićem, zastupnik Plenković istaknuo je da je podnošenje formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u EU povijesni i prekretnički trenutak u procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji. Dodao je da zasluge za ovaj čin pripadaju u prvom redu političkim liderima, diplomaciji i svim drugim akterima u BiH koji su postigli napredak u provedbi europskih reformi, ali je ovo i pravi izraz potpore EU koja 20 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma želi pomoć BiH da ubrza proces europske integracije.
Podsjetio je da su hrvatski zastupnici pridonijeli realizaciji ovog institucionalnog koraka prema članstvu organiziranjem konferencije na visokoj razini pod nazivom "Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytona" kako bi stvorili pozitivno ozračje u institucijama EU. Pritom je naveo da je zajednička poruka svih sudionika bila da su za Bosnu i Hercegovinu dvadeset godina od donošenja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma prioriteti: gospodarski rast i razvoj BiH kroz provedbu europske agende i provedbu SSP-a, ali i ustavna preobrazba u modernu i funkcionalnu državu u kojoj se poštuje jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ostalih.
Kazao je da je sada prioritet održati konsenzus svih političkih stranaka i institucija koje su se pisano obvezale da će ustrajati u provođenju reformi te će daljnji koraci u pristupnom procesu biti determinirani uspjehom transformacije BiH u političkom, institucionalnom i gospodarskom smislu kroz provedbu ciljeva Refomske agende.
Izrazio je uvjerenje da danas svatko u BiH vidi upravo Hrvatsku kao zemlju koja će se najviše založiti unutar EU da BiH napreduje prema članstvu, kako se ne bi dogodila povijesna nepravda da BiH bude zadnji vagon u vlaku integracije zemalja jugoistoka Europe prema EU.
Govoreći o financijskim učincima Hrvatske od članstva u Europskoj uniji, Plenković je konstatirao da je prijašnja Vlada trebala bolje iskoristiti članstvo kao dodatnu vrijednost za gospodarski razvoj, s obzirom da podaci Europske komisije pokazuju slabu učinkovitost Hrvatske u korištenju europskih fondova, kao i iznadprosječnu stopu nezaposlenosti, posebno mladih. Očekuje da će nova hrvatska Vlada znatno odgovornije pristupiti reformi javne uprave i osnažiti administrativne kapacitete kako bi se sredstva počela učinkovito i strateški koristiti, a to je najavio i novi premijer Orešković.
Smatra da je u politici nove hrvatske vlade potrebno prije svega aktivnije koristiti mehanizme koji su na raspolaganju članstvom u EU i NATO-u te priliku da se RH asertivnije vanjskopolitički pozicionira, osobito u odnosima s ključnim europskim državama i SAD-m. Dodao je da bi politika prema susjedima trebala biti usmjerena na pomoć na putu europskih integracija, ponajprije prema BiH uz trajnu brigu za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, odnosno hrvatske manjine u drugim državama.
Intervju u cijelosti (PDF)